open-navfaktor-logo
search
Presjek rada
Kako Tužilaštvo dijeli pravdu: U Armiji RBiH najviše ratnih zločinaca, BiH je zemlja bez korupcije
Ako ćemo suditi prema broju optužnica koje se odnose na sistemsku korupciju, nje u BiH ima tek u tragovima
21.08.2019. u 07:44
get url
text

Nakon što je početkom ove godine zvanično imenovana za glavnu državnu tužiteljicu, Gordana Tadić je kao strateški cilj svog rada najavila poboljšanje efikasnosti Tužilaštva i vraćanje povjerenja javnosti u rad ove institucije.

Sedam mjeseci kasnije, činjenice ukazuju da efikasnost Tužilaštva nije poboljšana, naprotiv, a povjerenje javnosti teško da može biti na nižem nivou.

U nepunih osam mjeseci ove godine Tužilaštvo BiH je podiglo tek 37 optužnica. Broj podignutih optužnica ne utječe pogubno na povjerenje javnosti koliko u tome "uspjeha" ima njihova struktura po krivičnim djelima.

Ako ćemo suditi prema broju optužnica koje se odnose na sistemsku korupciju, nje u BiH ima tek u tragovima i to na najnižim nivoima. Jedna optužnica protiv šest carinskih službenika zbog krivotvorenja službenih isprava sve je što je Tadić u ovoj godini ponudila javnosti kako bi "povratila povjerenje u rad Tužilaštva BiH na borbi protiv korupcije".

Državni tužioci su statistiku uglavnom "bildali" optužnicama protiv osoba osumnjičenih za krijumčarenje migranata. U nepunih osam mjeseci ove godine je podignuto isto toliko optužnica, koje obuhvataju ukupno 18 osoba. Sedam optužnica je podignuto zbog poreznih utaja, pet zbog krijumčarenja i prodaje narkotika, a dvije zbog krijumčarenja roba. Jedno od većih dostignuća Tužilaštva BiH u ovoj godini je i optužnica protiv dvije osobe zbog stavljanja u promet krivotvorene novčanice od 50 eura.

Za krivično djelo organiziranje terorističke grupe optužen je povratnik sa sirijskog ratišta Ibro Ćufurović, a za krivično djelo terorizam tereti se i Munib Ahmetspahić jer je u dva navrata boravio na području Sirije i Iraka, gdje se pridružio paravojnim formacijama i učestvovao u borbama. Na stranom ratištu, onom u Ukrajini, se borio i Gavrilo Stević. Njemu na teret nije stavljen terorizam već pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

Ratni zločini

Od početka godine do danas je Tužilaštvo BiH podiglo sedam optužnica za ratne zločine, pet protiv pripadnika Vojske RS-a i dvije protiv pripadnika Armije RBiH. U okviru pet optužnica protiv pripadnika Vojske RS-a je optuženo pet osoba, dok je u dvije optužnice protiv pripadnika Armije RBiH optuženo čak devet osoba. Ovakvom praksom Tužilaštva BiH se značajno utječe na percepciju karaktera ratnih dešavanja u BiH, s obzirom da se pojedini zločini, oni koje je počinila Vojska RS-a, pripisuju "neodgovornim pojedincima", dok se zločini Armije RBiH nameću kao rezultat šireg zločinačkog poduhvata.

Nastavak je to prakse Tužilaštva BiH pod vodstvom Gordane Tadić. U prvih godinu dana od donošenja presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu "Prlić i drugi" je podignuto 29 optužnica za ratne zločine. U 22 optužnice protiv pripadnika Vojske RS-a su optužene 34 osobe, dok je u četiri optužnice protiv pripadnika Armije RBiH optuženo njih čak 43.

Ilustracije radi, za ubistvo 12 pripadnika HVO-a i dvije žene hrvatske nacionalnosti u Križančevom Selu je u januaru ove godine optuženo osam pripadnika Armije RBiH, dok je za ubistvo 27 bošnjačkih civila u selima u tadašnjoj općini Bosanski Novi u maju ove godine optužena jedna osoba.

U ovoj godini Tužilaštvo BiH nije podizalo optužnice protiv pripadnika HVO-a te drugih vojnih i policijskih formacija koje su djelovale u okviru takozvane Herceg-Bosne. Od izricanja presude u predmetu "Prlić i drugi" do danas je Tužilaštvo BiH protiv pripadnika tih formacija podiglo tek četiri optužnice.

Nezavršeni predmeti

Početak ove godine je obilježila afera "Diploma", u kojoj su novinari Žurnala dokumentirali i dokazali postojanje organiziranog sistema prodaje diploma u okviru obrazovnih ustanova koje djeluju u okrilju Centra za obrazovanje Široki Brijeg. Taj slučaj, uprkos postojanju čvrstih dokaza, do danas nije dobio očekivani epilog, što ni u kom slučaju ne može utjecati na povjerenje javnosti u rad Tužilaštva, barem ne na način na koji to očekuje Tadić.

Povjerenje u rad Tužilaštva BiH mogu imati samo srodnici glavne državne tužiteljice, poput zamjenika ministra sigurnosti Mije Krešića i voditelja RTRS-a Mate Tadića. Tužilaštvo BiH je u rekordnom roku donijelo odluku o nesprovođenju istrage protiv ovog dvojca, nakon što je 14. marta formiran predmet na temelju informacija o vrbovanju pripadnika selefijskog pokreta. Uprkos izjavama svjedoka, Tužilaštvo BiH je odlučilo provesti istragu samo protiv ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića.

- Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina – zapjevali su pripadnici Ravnogorskog pokreta tokom okupljanja u Višegradu 10. marta ove godine.

Dva dana kasnije je, na osnovu prikupljenih medijskih natpisa i dostavljenih prijava, formiran predmet koji se odnosi na događaje u Višegradu, ali su time za Tužilaštvo BiH i okončane aktivnosti na sankcioniranju organizatora ove "manifestacije".

Rast broja podignutih optužnica se, po ustaljenoj praksi, može očekivati u posljednja dva mjeseca ove godine, kada tužioci nemilice podižu optužnice, čak i "cijepajući" predmete na više optužnica kako bi zadovoljili tužilačke norme. Prateći postojeći trend, u ukupnom broju optužnica dominirat će one koje se odnose na krivična djela poput krijumčarenja migranata, prodaje rezanog duhana ili utaje poreza malih preduzeća.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.