VEZANI TEKST - SDA predlaže zakon koji rješava pitanje teritorije i suvereniteta: Hoće li BiH preuzeti kontrolu nad svojim morem?

Zbog toga je Klub zastupnika Stranke demokratske akcije u Parlamentarnoj skupštini BiH uputio Prijedlog zakona o moru u BiH prema kojom bi se, između ostalog, definisala morska granica sa Hrvatskom. 

Naša zemlja još od 1999. godine i dogovora tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića i predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana o granici na moru čeka zakonski dokument koji bi se ovo važno pitanje koje se tiče teritorije i suvereniteta bilo riješeno.

Sve ove godine provlači se priča kako BiH nema slobodan pristup otvorenom moru, a osnovni uvjet za ostvarivanje ovog prava je zakon o moru, odnosno definisanje teritorijalnog mora.

Problem je razgraničenje u u neumskom akvatoriju, BiH polaže pravo na na dva otočića, Veliki i Mali Školj, te vrh poluotoka Klek. Oni su od suštinske važnosti jer se na osnovu kopnene utvrđuje granica na moru. Argument bh. strane da je još 1974. godine u bivšoj državi utvrđena granica između tadašnje dvije socijalističke republike.

VEZANI TEKST - Kovačević: Izgradnjom Pelješkog mosta Neumski kanal ostat će slijepo crijevo

Međutim, zvanični Zagreb to negira, dok tamošnji stanovnici, Hrvati, tvrde suprotno, što se sigurno ne sviđa Banskim dvorovima i Pantovčaku. Braća Putica pozivaju se na dokumente iz katastarskih knjiga u Neumu, po kojima su upisani kao posjednici 7.642 kvadratna metra na Velikom Školju.

- Naši su preci kupovali zemljište od Turaka kada su se oni povlačili iz BiH. Tada su kupljeni i Veliki i Mali školj, a kasnije i hiljadu dunuma na punti Kleka. Naš otac Ivan 40 godina je plaćao porez u BiH. Sve lijepo imate u katastru u Neumu i u gruntovnici u Čapljini, gdje smo pripadali prije osnivanja općine – kazao je 2017. za Slobodnu Dalmaciju Josip Putica, neumski privrednik.

Njegov brat Tihomir je tom prilikom naglasio:

- U Hrvatskoj samo kada nas nešto trebaju smo svi naši, Hrvati. Znate, ja bih i kao Hrvat i kao poduzetan čovjek volio da ovo jest u Hrvatskoj, što bi značilo i da sam suvlasnik jednog otoka u Evropskoj uniji. Ali ako ćemo iskreno, Veliki i Mali školj uvijek su pripadali BiH.

VEZANI TEKST - Šarović: Pelješki most je interes Hrvatske, a interes BiH je izlaz na otvoreno more

No izjave starosjedilaca ne znače ništa institucijama Hrvatske, a pojedini tamošnji eksperti imaju "dobronamjernu" ideju kako riješiti situaciju. Tako predlažu da kopneni dio općine Neum ostane u vlasništvu BiH, a more pripadne Hrvatskoj?!

Želeći saznati kakva bi mogla biti sudbina predloženog zakona, pokušali smo saznati do zastupnika, ali se na brojne pozive javila samo Snežana Bursać Novaković (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

- Nisam u prilici da razgovaram. Prijatno - kazala nam je kratko SNSD-ova zastupnica.

Ostali su očigledno već na ljetnom raspustu.