Jedno od najljepših u Travniku: Posjetioci iz Ilhamijinog turbeta izlaze nadahnuti (FOTO)

objavljeno: 23.04.2016. u 15:22

Travnik je grad s najvećim brojem turbeta u BiH, a jedno od najpoznatijih je Ilhamijino u koje svraćaju oni koji se dive uglavnom njegovoj poeziji. Prema historijskim dokumentima, 1821. godine bosanski vezir Dželaludin-paša, koji je stolovao u Travniku, pozvao je nakšibendijskog šejha Abdulvehaba Ilhamiju da se odrekne pjesama koje je tada pisao.

U nekim od svojih pjesmama slavio je i vezira, ali čuvenim stihovima “Čudan zeman nastade, sve zlikovac postade…” kritikovao je tadašnju vlast nakon čega je, prema mnogim predajama, bio i pogubljen.

Ilhamija je bio poznat po svom znanju i učenosti. Važio je za plemenitog čovjeka kojeg je narod cijenio i slušao, njegove pjesme su se učile i prenosile.

Legenda o njemu nastavila je da živi među svima onima koji cijene književnost i ljudima koji nisu odustajali od svojih ideala.

Sahranjen je na periferiji grada gdje mu je i podignuto turbe. Međutim, kada se 1959. pravio put, turbe je srušeno i njegovi ostaci su preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika, u Potur mahali, gdje se nalazi nekropola sa starim nišanima.

Na tom mjestu je već bilo turbe izvjesnog Redžep-babe o kojem ne postoje nikakvi podaci. U turbe su preneseni ostaci Ilhamije Žepljaka i ono je postalo poznato. Na ulazu u turbe stoji ploča sa natpisom “S duhom sam se stopio, a nurom pomiješao, do bića stigao u užitku ljubavi”.

Putnici i posjetioci dolaze na turbe da prouče Fatihu i ubacuju novac. Esad Baždalić, turbetar Ilhamijinog turbeta, kazao je za Anadolu Agency (AA) da je riječ o jednom od najljepših turbeta u Travniku.

– Ovo je centralno šehidsko turbe Travnika. Zbog regulacionog plana iz 1950. i neke godine Ilhamijini ostaci su prebačeni ovdje. Turbe nije grobnica, šehid nije mrtav, a riječ smrt promijeniti u smirit. Veći dio ljudi koji posjećuje turbe ima određene informacije preko određenih knjiga poput ‘Ilhamijinog puta u smrt’ od Rešada Kadića. Nekada mi je grehota mijenjati te njihove spoznaje”, ispričao je Baždalić.

Period školovanja Ilhamije je pomalo otkrivan vremenom. Našli su određene podatke o njegovom profesoru hadisa u Tešnju, ali period njegovog boravka u Turskoj je najmanje poznat.

– Dio po dio kockice se slažu. Ljudi prostog srca i duše iz ovog turbeta izlaze nadahnuti, a za njih ova poezija koja je ostala i koja je najbogatija od svih alhamijado književnosti izdvaja se i kvalitetom. Njegovu poeziju valja čitati dušom – poručio je Baždalić.

Prema njegovim riječima, Travnik je nenadmašan kada je književnost u pitanju i zbog Ive Andrića.

– Pero i ono što znači pero za Bosanca je uvijek bilo izazov. Ljudi koji posjećuju turbe nisu obično samo nekakvi derviši – kazao je Baždalić.

Prema njegovim riječima, jedan dio Travničana još uvijek nije svjestan vrijednosti uspomena na Ilhamiju koje su važne za cijelu BiH.

– Iznenadi me koliko posjetilaca iz cijele BiH dođe ovdje. Nažalost, ponekad poneki Travničanin zaluta. Turbeta u islamu imaju određenu ulogu i simboli su poput džamija. Ona turbeta koja su postavljena pored ceste postaju svratišta za sreću dok ovakva turbeta, koja su malo izdvojena, traže poseban prilaz – ispričao je Baždalić.

Travnik obiluje s nekoliko tipskih oblika turbeta.

Abdulvehab Ilhamija Žepak rođen je 1773. godine i jedan je od rijetkih koji je u onom vremenu pisao na bosanskom jeziku. Ono po čemu je bio i ostao prepoznatljiv jeste njegova pjesma (kasida) “Čudan zeman nastade”. Bio je sufija, šejh, odlikovao se pobožnošću i ispravnim životom, uzor svog vremena. Zbog već naveden pjesme je došao u sukob sa tadašnjim vezirom Dželaludin-pašom. Upravo ova kasida je bila razlog njegovog pogubljenja 1821. godine u Travniku. Školovao se ne samo u Bosni nego i van nje širom Osmanskog carstva.

(Faktor.ba/Foto: Anadolu Agency)