Prema podacima agencije EU za statistiku, Eurostata, javni dug eurozone popeo se u prvom kvartalu na 100,5% BDP-a sa nivoa od 97,8% na kraju posljednjeg tromjesečja 2020. U Evropskoj uniji taj odnos je porastao sa 90,5% na 92,9%, prenosi Profitiraj.ba.

Javni dug u oba bloka bilježi još drastičniji porast kada se poredi sa prvim kvartalom 2020. godine. Naime, u eurozoni je na kraju prva tri mjeseca prošle godine udio duga u BDP-u iznosio 86,1 posto, a u EU 79,2 posto.

Najviši nivo državnog duga prema BDP-u na kraju prvog tromjesečja 2021. imala je Grčka (209,3%), a slijede Italija (160%), Portugal (137,2%), Kipar (125,7%), Španija (125,2%), Belgija (118,6%) i Francuska (118%), dok je najniži nivo zabilježen u Estoniji (18,5%), Bugarskoj (25,1%) i Luksemburgu (28,1%).

Od zemalja članica EU iz našeg regiona, javni dug Hrvatske je porastao na 91,3% BDP-a, dok je u Sloveniji iznosio nešto manje od 90%.

U poređenju sa četvrtim kvartalom 2020. godine, dvadeset i tri države članice Unije registrovale su rast duga prema BDP-u, kod dvije zemlje (Litvanija i Danska) zabilježeno je smanjenje, dok je taj odnos ostao stabilan u Slovačkoj i Bugarskoj.