Javna rasprava "Reforma socijalne zaštite": Pomoć treba doći do onih kojima je najpotrebnija

objavljeno: 14.02.2017. u 22:00

Javna rasprava o temi "Reforma socijalne zaštite" održana je danas u Sarajevu.

-Ova javna rasprava je organizovana s ciljem da ubrza proces reforme socijalne zaštite. Ključni zakon koji bi smanjio siromaštvo u BiH – zakon o osnovama socijalne zaštite nije u programu rada Vlade FBIH za ovu godinu - kazao je Žarko Papić, podsjećajući da u FBiH 492 hiljade ljudi živi ispod apsolutne linije siromaštva.

Odlaganje ili odustajanje od ključnih zakona za reformu socijalne zaštite je neispunjavanje obaveza iz Reformske agende i može dovesti do socijalnog bunta siromašnih i marginalizovanih, kazali su učesnici debate.

-Zakon o osnovama socijalne zaštite FBiH predviđa minimum socijalne sigurnosti što znači da svaki stanovnik Federacije BiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku sumu onoga što zovemo stalna novčana pomoć koju danas dobija osam hiljada ljudi. Zakon bi putem bolje metode ciljanja omogućio da pomoć stiže samo i isključivo do onih kojima je pomoć zaista potrebna - rekao je Papić.

Pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH, Miroslav Jurešić, smatra da je osnovica borbe protiv siromaštva prije svega u zapošljavanju, da je politika zapošljavanja najbolja socijalna politika i da tu treba postaviti pitanje da li je ostvarena Reformska agenda.

-Ako imamo više zaposlenih ljudi, više je i doprinosa i poreza, imamo jači sistem i možemo više davati. U protivnom, rješavati problem zapošljavanja kroz sistem socijalne zaštite je krivi pristup - naglasio je.

Prema njegovom mišljenju, najveći problem su tzv. statusna prava data zakonom što je dovoljno za ostvarivanje nekog prava.

-Uzimate novce, a niko vas ne pita da li vam je to potrebno. To što je neko npr. osoba s invaliditetom, ne znači da ne radi. Neophodno je uvođenje modela kojim će se uvažavati određeni status, ali kroz kriterije pročistiti da li je toj osobi potrebna i pomoć države - kazao je Jurešić.

To se, prema njegovom mišljenju, može primijeniti uvođenjem odgovarajućih modela ciljanja (cenzusa), a prijedlog je tzv. indirektni imovinski cenzus.

Učesnici su precizirali da je napravljen prijedlog teksta zakona o socijalnoj zaštiti FBiH koji definira minimum socijalne sigurnosti (što znači da svaki stanovnik FBiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku sumu onoga što zovemo stalna novčana pomoć), kriterije pod kojima se može ostvariti neko pravo iz socijalne zaštite, kao i takozvani aktivacijski model kojim bi se korisnici socijalne zaštite radno osposobili i što bi ih što prije vratilo na tržište rada, saopćili su organizatori.