HDZBiH namjerava, kako najavljuje predsjednik te stranke Dragan Čović, ponovo pokrenuti raspravu o Izbornom zakonu BiH. Nakon gotovo godinu i po "pauze", pregovori, rasprave i pokušaji postizanja kompromisa o izmjenama i dopunama postojećeg izbornog zakonodavstva vraćaju se na pregovarački sto parlamentarnih stranaka.

Pojasnio je Čović da će osnova djelovanja biti presude Ustavnog suda BiH, uz, kako je kazao, tehnička pitanja koja će biti dio opće rasprave. Za presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić-Finci", "Zornić" i "Pilav", iako prema Ustavu BiH imaju prioritet nad svim ostalim zakonima, u HDZ-ovoj viziji budućih pregovora o izmjenama Izbornog zakona nema mjesta.

Za provedbu tih presuda, koje je kao prioritet pred BiH postavila i Evropska komisija, nije bilo mjesta ni u posljednjem zvaničnom prijedlogu HDZ-a, kojeg su predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom u parlamentarnu proceduru uputili još u aprilu 2017. godine.

Taj se prijedlog temeljio na HDZ-ovoj interpretaciji odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", a sadržajem odgovara evropskim demokratskim standardima baš kao što standardima krasopisa odgovara potpis Marija Karamatića na prijedlogu dostavljenom u pisarnicu Parlamentarne skupštine BiH.

Nekompatibilnost HDZ-ovog prijedloga sa evropskom demokratskom praksom, kojoj bi BiH trebala težiti, a naročito HDZ kao nositelji evropskih vrijednosti, ogleda se ponajviše u dijelu koji se odnosi na popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH.

Prema HDZ-ovom prijedlogu, delegati u Klubu hrvatskog naroda bi se birali samo iz sedam kantona i to samo onih u kojima HDZ ima dominantnu podršku. Tako bi, primjera radi, Hrvatima iz Kantona Sarajevo bilo uskraćeno pravo na izbor u Dom naroda. Kako se uskraćivanje tog ljudskog prava uklapa u "evropske vrijednosti", iz HDZ-a nikad nisu objasnili.

Kada je izbor članova Predsjedništva BiH u pitanju, HDZ je predlagao takozvani "A-B-C model", odnosno formiranje ad hoc izbornih područja na teritoriju FBiH, iz kojih bi se neposredno birali članovi Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.

U izborno područje A bi se ubrajale sve izborne jedinice u kojima, prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, živi više od dvije trećine bošnjačkog naroda. U izborno područje B bi se ubrajale sve izborne jedinice u kojima živi više od dvije trećine hrvatskog naroda, dok bi sve ostale izborne jedinice činile izborno područje C.

- Za člana Predsjedništva BiH izabran je Hrvat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima, uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko navedeni kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne nađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova -–navodi se u HDZ-ovom prijedlogu.

Ovaj prijedlog je već jednom odbijen u Parlamentarnoj skupštini BiH, a sudeći prema raspoloženju stranaka čiji su parlamentarci odbili to zakonsko rješenje, sličnu sudbinu bi doživio i ukoliko se ponovo nađe u proceduri.

Izmjene izbornog zakona BiH jesu jedan od prioritetnih koraka zakonodavne vlasti u BiH, ali te izmjene, u skladu sa preporukama iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, moraju podrazumijevati, prije svega, provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava, a zatim i Ustavnog suda BiH na način da ta rješenja nisu diskriminatorna prema bilo kojem građaninu BiH.