Dosadašnji predsjednik SDP-a Nermin Nikšić ostat će na toj poziciji i u naredne četiri godine. Na unutarstranačkim izborima je sa 12.668 osvojenih glasova pobijedio Edina Delića, koji je osvojio 8.414 glasova, te Svetozara Pudarića, kojem su podršku dala 1.094 člana SDP-a.

Predsjedničku kampanju, ali i sam izborni dan, obilježile su ozbiljne optužbe Nikšićevih protivkandidata na račun legitimiteta izbornog procesa, od načina prikupljanja potpisa podrške, preko korištenja stranačkih resursa za potrebe predsjednika do aktivnosti Centralne izborne komisije SDP-a koje su, tvrdili su Delić i Pudarić, bile podređene osiguravanju Nikšićeve pobjede.

Tako su, primjera radi, iz Delićevog štaba u nedjelju upozorili na incident koji se dogodio u Bratuncu, gdje je, navodno, došlo do fizičkog napada na posmatrača, a napadač je zatvorio biračko mjesto da bi "iza zatvorenih vrata izrežirao rezultat", tvdi Delić.

I baš je u Bratuncu Nikšić "izdominirao" svoje rivale. Osvojio je 547 glasova članova SDP-a, dok je Delić osvojio 32. Za Pudarića niko nije glasao.

Vjerodostojnost ovih rezultata dolazi u pitanje s obzirom na racionalne i realne procjene da je broj SDP-ovih članova u Bratuncu mnogo manji od broja Nikšićevih glasova. Ne samo da je upitno da li SDP u Bratuncu ima toliko članova, već, sudeći prema izbornim rezultatima, nema toliko ni simpatizera u ovom gradu. Kada je SDP 2015. godine radio reevidenciju članstva, evidentirali su ukupno 25.894 člana u cijeloj BiH. U Bratuncu ih je, prema SDP-ovoj evidenciji, bilo  tačno 150. 

Podsjetit ćemo da je na prošlim Općim izborima SDP u entitetu RS nastupio u okviru Proevropskog bloka, kojeg su, pored njih, činili Demokratska fronta, SBB, Naša stranka, Nezavisni blok, Narodna stranka Radom za boljitak i Hrvatska stranka BiH. Sve te stranke zajedno su u Bratuncu osvojile samo 197 glasova, gotovo tri puta manje nego što je Nikšić, navodno, osvojio glasova za stranačkog predsjednika. 

Više od jedne trećine glasova koje je SDP osvojio na prošlim Općim izborima je ta stranka dobila u Tuzlanskom kantonu. Taj je kanton ujedno i jedini u kojem je SDP ostvario pobjedu, ali je odlukom stranačkog rukovodstva, predvođenog Nikšićem, i ignoriranjem volje Kantonalnog odbora te stranke ostao bez prilike da formira vlast. Zahvaljujući tim glasovima je i sam Nikšić, kojem glasači u njegovoj matičnoj izbornoj jedinici nisu dali dovoljnu podršku, došao do kompezacijskog mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Šta SDP-ovci iz Tuzlanskog kantona misle o takvom odnosu čelnika stranke, pokazali su unutarstranački izbori, na kojima je Delić osvojio gotovo dvije trećine glasova. Ukupno je Delić u 13 općina Tuzlanskog kantona osvojio 5.387, dok je Nikšić osvojio 2.939 glasova. Za Pudarića je glasalo 159 članova SDP-a. Teško je očivati da će mnogobrojno članstvo te stranke u Tuzlanskom kantonu bez pogovora prihvatiti ignoriranje njihove volje, naročito u okolnostima u kojima upravo to članstvo SDP-u donosi gotovo trećinu političkog kapaciteta.

Zato je Nikšić ostvario uvjerljivu pobjedu u Kantonu Sarajevo, u kojem je SDP na Općim izborima doživio debakl. Tek su četvrta stranka po broju osvojenih glasova, a u vlast su se integrirali kao privjesak Naroda i pravde te Naše stranke.

U pojedinim sredinama je Nikšić osvojio 100-postotnu podršku stranačkog članstva. Takva sredina je, primjera radi, Posušje. Jedini član SDP-a u tom gradu je, sudeći prema zvaničnim rezultatima, svoj glas dao starom/novom predsjedniku stranke. Taj podatak ne govori toliko o Nikšiću kao lideru koliko govori o SDP-u kao multietničkoj stranci koja nije ograničena isključivo na sredine sa bošnjačkom većinom i koja kao takva ne želi koalirati sa "nacionalnim strankama", osim ako se one zovu SBB, PDA, A-SDA ili Narod i pravda.

Sličnu "uvjerljivu" pobjedu je Nikšić ostvario i u Čelincu, u kojem je također glasao samo jedan član SDP-a. To je napredak i za SDP u cjelini, budući da 2015. godine prilikom reevidencije u Čelincu nisu imali niti jednog člana. Jedan registrirani član sa Kupresa se, sudeći prema rezultatima, nije mogao odlučiti između tri ponuđena kandidata pa nije ni izašao na izbore. Slične dileme nisu uspjela premostiti ni sva tri člana SDP-a iz Mrkonjić Grada.

Naklonost Nikšiću i oduševljenje njegovom pobjedom te činjenicom da će on predvoditi SDP u naredne četiri godine nisu skrivali u pojedinim strankama. Među takvima je SBB, koji je sve svoje medijske resurse "upregao" za potrebe Nikšićeve kampanje. Takav pristup ne iznenađuje, uzimajući u obzir činjenicu da je upravo Nikšićeva "vizionarska politika" izvukla SBB iz opozicione hladovine i omogućila toj stranci učešće u izvršnoj vlasti na svim nivoima. Ne smeta Nikšićeva pobjeda, čak naprotiv, ni Našoj stranci, koja se zahvaljujući Nikšićevim odlukama, a ne toliko izbornim rezultatima, u okviru postizborne koalicije, nazvane Bh. blok, uspjela nametnuti kao lider.

Izbori za predsjednika nisu jedina unutarstranačka "bitka" koja će se ove godine voditi u SDP-u. Već naredne sedmice, 8. juna, će u Sarajevu biti održan Sedmi kongres SDP-a, na kojem bi se trebale donijeti neke strateške odluke za tu stranku, poput izmjena Statuta na način da se uvodi i funkcija zamjenika predsjednika stranke, koja bi trebala, kao kompezacija za podršku Nikšiću, pripasti Denisu Bećiroviću.