Ivanić protumačio komšijske odnose: "Nesređeni" Bošnjaci bez razloga prave probleme Srbiji

objavljeno: 08.03.2018. u 14:07

Pitanje granice između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije je "bez razloga pretvoreno u neku veliku temu" i to zbog "nesređenih bošnjačkih političkih odnosa u Sarajevu".

Lijepo je to u razgovoru za Večernje novosti srbijanskoj javnosti pojasnio član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mladen Ivanić. On i njegov kolega iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović su mnogo fleksibilniji po tom pitanju pa od granice ne prave "neku veliku temu" i, za razliku od "nesređenih Bošnjaka", spremni su bez pogovora udovoljiti zahtjevima Srbije.

Prijedlog Srbije je već, dodaje Ivanić, dostavljen institucijama BiH, od kojih se očekuje, kako je kazao, da konačno započnu posao na tom predmetu.

- Nekorektno je to što trenutno nema nikakvog stava BiH. Sam teško mogu da ubrzam rješavanje problema jer je u pitanju frustracija Bošnjaka. Bez konsenzusa u Predsjedništvu BiH na tom pitanju ne možemo ništa – izjavio je Ivanić.

Dakle, Ivanić i Čović imaju stav i to u potpunosti kompatibilan sa srbijanskim zahtjevima, a prepreka za jedinstveni stav Predsjedništva BiH da komšijama poklonimo hidropotencijal našeg dijela rijeke Drine i oprostimo sva dugovanja iz prošlosti je u članu iz reda bošnjačkog naroda, što potvrđuje tezu o "nesređenim bošnjačkim političkim odnosima". Kako, uostalom, drugačije protumačiti smjelost Bošnjaka da se zalažu za interese BiH, nasuprot interesima komšija, nego "nesređenost njihovih političkih odnosa", naročito u poređenju sa nekim ranijim sistemima u kojima su kao politički faktor bili mnogo "sređeniji". S druge strane, kakav je to Bošnjak koji nije spreman halaliti komšiji nekoliko milijardi KM nego "nesređen".

Koliko su Bošnjaci "nesređeni", a komšije velikodušne, potvrđuje i konstatacija Aleksandra Vučića da Srbija "prihvata da granica ide sredinom toka rijeke Drine", što je granica u okviru koje smo i jedni i drugi međunarodno priznati, te da samo traži pravo službenosti za korištenje našeg dijela rijeke Drine u zamjenu za određenu naknadu. Koliko u praksi poštuju BiH i srpski narod koji živi u njoj, pokazuje činjenica da su 26 godina od nezavisnosti BiH, ili barem 22 godine od okončanja rata, nisu "osjetili potrebu" da se obrate institucijama BiH za plaćanje naknada za korištenje hidropotencijala, ali ni za plaćanje naknada općinama čije je zemljište poplavljeno za potrebe rada HE Bajina Bašta.

Istini za volju, taj "ustupak" Srbije je pomak u odnosu na ranije zahtjeve za promjenama granice, u okviru kojih bi Srbija dobila nekoliko stotina miliona eura godišnje vrijedan hidropotencijal rijeke Drine, a BiH bi dobila istu površinu sa druge strane čiji bi vrhunac iskoristivosti bio, primjera radi, sadnja krompira. I u jednoj i drugoj varijanti, isplata duga Srbije prema BiH na osnovu dosadašnjeg korištenja hidropotencijala, koji, procjenjuje se, iznosi vrtoglavih pet milijardi KM, nije u opticaju.

Koliko su odnosi u entitetu Republika Srpska (RS) sređeniji u odnosu na bošnjačke političke odnose, pokazuje spremnost da se na uštrb interesa građana tog entiteta bespogovorno prihvati svaki zahtjev Republike Srbije. Niža cijena električne energije ili više penzije, što su neke od pogodnosti pravedne raspodjele hidropotencijala rijeke Drine, ne utječu na rezultat izbora koliko utječe podrška Srbije, logika je kojom se rukovode politički predstavnici srpskog naroda u BiH, što objašnjava odnos prema strateškim interesima države koju predstavljaju.