INTERVJU – Suad Huskić: Najbolja promocija Tešnja je riječ našeg zadovoljnog investitora

objavljeno: 30.05.2016. u 18:24

U prethodnim godinama prošli smo put ozbiljnih organizacionih, tehnoloških i administrativnih reformi. Nije to lahak posao i ne može se uraditi preko noći, najčešće ni u jednom mandatu, niti neko drugi to može uraditi za bilo koga od nas

Razgovarala Sanela KARAICA

Općina Tešanj predstavlja jedan od najpozitivnijih primjera u BiH u ekonomskom smislu. Već godinama bilježi rast broja poslovnih subjekata, povećanje njihovog prometa, izvoza i investicija, te broja zaposlenih. Ova općina ima najveći prirodni priraštaj u Zeničko-dobojskom kantonu i jedan od najvećih u FBiH. Omjer broja zaposlenih prema broju penzionera duplo je veći nego u BiH, u kojoj na svakog penzionera postoji 1,1 radnih mjesta.

Tešanj ima najmanji broj zaposlenih u općinskoj administraciji, a ukupan broj radnih mjesta u odnosu na 1991. godinu povećan je za 58 posto. U posljednje četiri godine povećan je i broj registriranih poslovnih subjekata za 10 posto, i sada ih je oko 2.500.

O uspjesima i problemima s kojima se suočava ova općina za Faktor govori načelnik Suad Huskić.

FAKTOR: Specijalizovani časopis Financial Times je još 2014. Tešanj, zajedno sa susjednim Žepčem i Teslićem, prepoznao kao jednu od deset malih evropskih regija budućnosti 2014/2015. u kategoriji „isplativosti troškova poslovanja“. Čime je ova regija privukla pažnju Evrope?

HUSKIĆ: Biti prepoznat od Financial Timesa svakako je velika stvar, pogotovu za neku općinu u manje razvijenim ekonomijama svijeta. To nas je obradovalo, i ujedno skrenulo pažnju drugima na rezultate koje ostvarujemo. Možda ovo jeste u javnosti dobilo poseban značaj, ali osim toga, imali smo pažnju i brojnih drugih institucija u zemlji i svijetu. Nedavno su reforme koje smo proveli predstavljene putem videolinka iz Sarajeva grupaciji Svjetske banke u Washingtonu. Osim toga, pismeno su nam saopćili da smo jedna od najuspješnijih općina i regija. Na regionalnom planu (Jugoistočna Evropa) prije nekoliko dana nam je uručen BFC certifikat u Podgorici, čime smo potvrdili povoljno poslovno okruženje. Tokom procesa certifikacije bili smo do sada najuspješnija općina od svih koje su prolazile ovaj proces u Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i BiH. Bilo je i drugih priznanja.

Općina Tešanj je u prethodnim godinama prolazila put ozbiljnih organizacionih, tehnoloških i administrativnih reformi. Nije to lahak posao i ne može se uraditi preko noći, najčešće ni u jednom mandatu, niti neko drugi to može uraditi za nas.

FAKTOR: Koliko su ova priznanja utjecala na razvoj Tešnja i dolazak novih stranih, ali i domaćih investitora?

HUSKIĆ: I dalje najveću snagu općina Tešanj ima u već prisutnim domaćim i stranim investitorima. U BiH se mora raditi više da se osigura kvalitetna klima da već postojeći poslovni subjekti proširuju svoje poslovanje i reinvestiraju dalje. Osim toga, postojeći poslodavci kroz svoje kontakte mogu dati vrlo vrijedne preporuke novim investitorima. Ponekad pozitivna riječ zadovoljnog italijanskog ili njemačkog investitora u ambasadi ili privrednoj komori, ili u kontaktima s poslovnim partnerima, znači više nego bezbroj promotivnih materijala.

FAKTOR: Investitore često odbija komplikovana procedura registrovanja preduzeća. Kakva je situacija u Vašoj općini, da li je ova procedura pojednostavljena?

HUSKIĆ: Administrativni sistem koji je zasnovan na sadašnjem ustavnom uređenju i postojećim zakonima u BiH zaista je komplikovan i iscrpljujuje svakog ko želi raditi u okvirima propisa. Iz iskustva koje imam mislim da veći problem od trajanja same registracije preduzeća postoji u oblasti gradnje. I to ne direktno na općinskom nivou. Problem je što postoji previše institucija koje se moraju za sve pitati, a malo ko odgovara za trajanje procesa. Imali smo slučajeve da proces izdavanja građevinske dozvole čeka 200 dana na saglasnost ministarstva poljoprivrede za pretvorbu zemljišta, različitih operatera i sl. Općina Tešanj je, dajući doprinos ukupnom ambijentu, ubrzala sve procese uspostavom adresnog registra i digitaliziranjem (skeniranjem) svih akata. Tako se postiže mjerljivost u svim procesima, veća transparentnost i prevenira nastanak korupcije. Maksimalno smo ubrzali provođenje svih administrativnih usluga općine Tešanj i u komunikaciji s privrednicima često čujem komentare da su zadovoljni uslugama koje im pruža općina Tešanj.

FAKTOR: Kakva je ekonomska razmjena Tešnja sa svijetom i odnos uvoz – izvoz? Koji proizvodi se najviše izvoze i u koje zemlje?

HUSKIĆ: Tešanjska privreda je izvozno orijentirana i mi već nekoliko godina imamo veći izvoz od ukupnog uvoza. Trenutno se iz Tešnja roba izvozi u oko 60 zemalja svijeta, a najviše tog izvoza u obimu završi na tržištu evropske unije (oko 70 posto). Izvoz je u posljednjih pet godina rastao za 89 posto i sada iznosi oko 350 miliona KM. U obimu izvoza značajno sudjeluju automobilski dijelovi (filteri, pumpe za tečnosti, kočioni elementi, svjećice), odjeća i obuća (modne cipele, čarape i drugi odjevni predmeti), prehrambeni proizvodi (konditorski proizvodi, mesne prerađevine…), finalni proizvodi od drveta, mineralna voda itd. Više od 300 finalnih proizvoda odlazi na različite strane svijeta.

FAKTOR: Ima li problema u funkcionisanju Općine i kakva je saradnja s višim nivoima vlasti?

HUSKIĆ: U svakom radu postoje teškoće i problemi. Problema ili poteškoća nema samo onaj ko misli da sebi može priuštiti da sjedi i čeka. Općina Tešanj ima problem s poreskim okvirom u kojem se slabo vodi računa o proizvodnji, o povratu poreza na takve lokacije da bi se proizvodilo više i bolje. Radimo sve više i sve bolje, a porezi nam se manje vraćaju, što nam smanjuje mogućnosti za dalje investiranje u poslovne zone i uređivanje infrastrukture.

Trenutno smo u nekim značajnijim infrastrukturnim projektima višemilionske vrijednosti za koje vjerujemo da će poboljšati život naših građana. Gradimo novi kanalizacioni sistem vrijednan više od 20 miliona KM, investiramo u nove i proširujemo postojeće poslovne zone, razvijamo postojeći vodovodni sistem…

Žao mi je što i onda kada šaljemo inicijative i prijedloge višim nivoima vlasti, oni ne dobiju adekvatnu pažnju. Naprimjer, prošle godine kod usvajanja Zakona o igrama na sreću slali smo inicijative koje su imale cilj uvođenje demografskih i geografskih kriterija u ovoj djelatnosti i tada nas nisu razumjeli. Slično je sa drugim inicijativama koje se odnose na plaće i privlegije u javnom sektoru, propise o građenju, vlasničke odnose, rješavanje statusa zemljoradničkih zadruga…

FAKTOR: Kada se spomene Tešanj, svi pomisle na mineralnu vodu, a dvije kompanije iz Vaše općine nedavno su osvojile nagrade u konkurenciji flaširanih mineralnih voda na takmičenju u SAD-u. Je li ovaj resurs dovoljno iskorišten?

HUSKIĆ: Bosanci i Hercegovci, kada se spomene voda, uvijek trebaju pomisliti na naše domaće brendove. Tako i u drugim oblastima, važno je da kupujemo domaće. Ponosni smo na mineralne vode iz Tešnja, zbog kvaliteta koji imaju, zbog nagrada koje postižu. Smatram da ovi i mnogi drugi resursi i potencijali u Tešnju, kao i u cijeloj BiH nisu dovoljno iskorišteni. Koliko će biti, zavisi od svih nas shodno odgovornosti koju nosimo kao nosioci vlasti, kao građani, potencijalni kupci, ali najviše kao patrioti ove zemlje.

(Faktor.ba)