INTERVJU – Bajazit Jašarević, generalni direktor Elektroprivrede BiH: U rudnike ulažemo 360 miliona maraka

objavljeno: 11.03.2016. u 20:33

Zaštita rudara je najvažnija i na tome se već mnogo čini u sklopu obnove rudnika, koji bi do kraja godine, izuzev Zenice, trebali poslovati pozitivno

Razgovarala: Dženeta SARIĆ-KOZIĆ

Sigurnost rudara i rudnika je svakako najznačajnija i zbog toga su pokrenute velike investicije u rudnike. Cilj nam je da rudnike učinimo sigurnim za rad, ali i da ih dovedemo u fazu da pozitivno posluju, rekao je, između ostalog, u intervjuu za Faktor Bajazit Jašarević, generalni direktor JP Elektroprivrede BiH d.d.

FAKTOR: Zašto Elektroprivreda ulaže u rudnike?

JAŠAREVIĆ: Rudnici, tačnije ugalj je jedan od glavnih resursa energetske neovisnosti u BiH. Nije moguće zamisliti brži ekonomski razvoj bez jedne uređene Elektroprivrede koja može proizvoditi električnu energiju i biti konkurentna na tom tržištu.

Ova uprava EP je obilježila kao centralni zadatak da značajnim ulaganjem u rudnike povećamo proizvodnju uglja i time obezbijedimo stabilne količine uglja za nas, ali i za industriju i široku potrošnju. Zadatak je da rudnike učinimo takvim da mogu poslovati stabilno, to jeste pozitivino, bez pomoći EP BiH.

FAKTOR: Koji su rudnici prioritet?

JAŠAREVIĆ: Analize struke pokazuju da su za Termolektranu Tuzla prioritet rudnik Kreka i Đurđevik, za regiju Kaknja je rudnik Kakanj i Breza. Pored toga mi smo odlučni da rudnik Zenica, Bila i Gračanica budu dio našeg interesovanja, kako bi ih doveli do pozitivnog poslovanja, iako već Gračanica pozitivno posluje. Nakon toga će Vlada FBiH u budućnosti donijeti odluku hoće li ostati u koncernu ili će izaći van.

FAKTOR: Je li jedino rudnik Gračanica koji trenutno pozitivno posluje?

JAŠAREVIĆ: Tako je, samo on pozitivino posluje posljednjih godina. Dobra vijest je da je u januaru i februaru Đurđevik pozitivno poslovao. Očekujemo da do kraja godine svi rudnici, osim Zenice, pozitivno posluju, ukoliko uprave rudnika budu odgovorne prema postavljenom zadatku.

FAKTOR: Ranije ste govorili da će doći do zatvaranja nekih rudnika, hoće li se to desiti?

JAŠAREVIĆ: Da, ranije smo govorili o nešto bržem zatvaranju rudnika Stranjani u Zenici, koja je imala simboličnu proizvodnju. Imenovanjem nove uprave došlo je do preobrata i sada  je taj rudnik jedna dobra jama i samim tim smo odustali od zatvaranja. Zasad nema zatvaranja bilo kojeg rudnika i uvidjeli smo kako se može dobro raditi kada nekoga potaknete, ali treba ih prvo finansijski podržati, pa onda dovesti nove uprave i nadzorne odbore.

FAKTOR: Koji iznos se planira investirati u rudnike i koliko je to povećanje u odnosu na ranije?

JAŠAREVIĆ: Mi imamo odluku da uložimo 320 miliona KM u sve rudnike, pri čemu smo prije toga za rudnik Zenica odvojili 40 miliona KM, što je od oko 360 miliona KM u naredne dvije do tri  godine.

FAKTOR: U koje rudnike će Elektroprivreda uložiti novac?

JAŠAREVIĆ: Najveća ulaganja će biti u Kreku, jer ima 40 posto od ukupne proizvodnje svih rudnika. Poslije nje po iznosu ide Kakanj, jer je u toj regiji najizdašniji rudnik, zatim Breza. Odlučili smo se da uložimo značajna sredstva u rudnik Zenica, zbog nesreće koja se tamo desila, ali i iz potrebe da rudnik dovedemo u pozitivno poslovanje. Rudnik Bila opremit ćemo i sa zaštitnom operemom. Nadam se da će uglja biti dovoljno i za izvoz u regije oko BiH. To bi trebala da bude važna razvojna šansa Federacije BiH.

FAKTOR: Plan je da se poveća proizvodnja uglja i da se smanji cijena njegove proizvodnje. Kako to postići?

JAŠAREVIĆ: Nije moguće značajno popraviti stanje u rudnicima ukoliko pored investiranja o kojem smo govorili ne dođe do restrukturiranja rudnika. Moraju to biti potpuno drugi rudnici koji će biti posvećeni striktno proizvodnji uglja, a smanjiti prateće aktivnosti koje su naslijeđe iz prošlosti. Druga stvar koju moramo uraditi je da dovedemo kadrove koji mogu odgovoriti ovome zadatku.

FAKTOR: Koliko novca će konkretno biti izdvojeno za mjere sigurnosti na radu u rudnicima?

JAŠAREVIĆ: To je najbitniije pitanje, ispred svega ovoga o čemu smo ranije govorili. Za to se jednostavno moraju naći sredstva, to je lična i direktna odgovornost uprava rudnika i nadzornih odbora rudnika. Nažalost u potpunoj besparici rudnika i zbog pada proizvodnje stanje je bilo u fazi koja zabrinjava, ali se značajno popravilo. Pokrenuli smo proceduru nabavke opreme, ali i nabavka mehanizovanih čela u Kaknju, Zenici i Mramoru što je direktna zaštiti ljudi. Cijena jednog čela je oko 20 miliona KM. Pokrenuta je procedura za nabavku tri čela koja će biti završena u narednoj godini.

FAKTOR: Kada rudar može biti siguran na svom radnom mjestu?

JAŠAREVIĆ: Mi već u ovome momentu možemo reći da su rudari sigurni. Ali, stalno se mora raditi na unapređenju zaštite rudara.  Od projektovanja do izgradnje i eksploatacije uglja svaka faza je puna nepredvidivih situacija zbog čega moramo stalno biti oprezni. Ulaganjima koja smo predvidjeli naši rudari će imati najmoderniju opremu.

Blok sedam je prioritet

Bajazit Jašarević kaže kako je ulaganje u termoelektrane nezaobilazno te kako postojeće termoelektrane ovise o izgradnji zamjenskih blokova.

– Blok sedam u TE Tuzla je apsolutno prioritet. Nalazimo se u završnim razgovorima sa kineskim partnerima da se potpiše ugovor o izgradnji tog bloka. Sve je razriješeno osim vremena vraćanja kredita. Trenutno sa Vladom FBiH pokušavamo da dobijemo uslov vraćanja kredita na 15 godina sa pet godina grace perioda. Značajan je i blok osam u Kaknju. Očekujemo da ćemo do 2018. riješiti modele finansiranja – naveo je Jašarević.

Vranduk na ljeto gradilište

Jašarević je pojasnio i u kojim fazama su projekti izgradnje hidroelektrane Vranduk i vjetroelektrane Podveležje.

– Za hidroelektranu Varanduk je  potpisan ugovor o izgradnji i sada je faza izbora Nadzornog organa za izgradnju. Sve ide po planu i očekujemo da će se sredinom ljeta otvoriti radilište na tom lokalitetu. Za projekat vjetroparka Podveležje su sva pitanja razriješena. Trenutno je naš model na odobrenju u KFW banci koja finansira ovaj projekat i očekujemo da ćemo u narednom periodu dobiti pozitivan odgovor. Trenutno smo  na projektu izgradnje puteva i platoa na tom vjetroparku i trafostanice. Poslije decenijskog zastoja će ove godine početi radovi na izgradnji vjetroparka Podveležje – navodi Jašarević.

(Faktor.ba)