VEZANI TEKST - Pravnom borbom zbog Trgovske gore prijeti se duže od dvije godine, a šta je konkretno urađeno

Riječ je o advokatskoj firmi čiji je fokus rada na pitanjima energetike, životne sredine, arbitraže i međunarodnog prava.

Mario Crnković iz Green teama iz Bosanskog Novog kaže da kada neka država angažuje ovako jaku advokatsku firmu za savjetovanja, a pogotovo ako za isto daje blizu milion maraka, onda je evidentno da ima značajna očekivanja.

- Hrvatska na pravni način želi završiti ono što je davno naumila. Jako je važno biti svjestan činjenice da pravo i pravda ne idu uvijek pod ruku, a posebno kada je u pitanju međunarodno pravo i naročito kada je u pitanju Bosna i Hercegovina koja u takvim i sličim stvarima uvijek izvuče deblji kraj. Zato je na nama da budemo pametni koliko god je to moguće - izjavio je Crnković za Faktor.

Naglasio je da BiH još nije poslala protestnu notu Hrvatskoj kako bi javno još jednom deklarisala svoj stav. Također, smatra da naša zemlja u ovom konkretnom slučaju nije aktivirala svoju diplomaciju, odnosno diplomatsko-konzularnu mrežu, na pravi način.

-  Imamo toliko predstavništava širom svijeta i veliki broj zaposlenih. Hajde da damo tim ljudima prilku da brane interese BiH. Od dogovora sa Hrvatskom nema ništa i to je izvjesno. Moramo se okrenuti pravu i drugim zemljama u smislu podrške. Za sada po ovom pitanju imamo najavljenu podrški samo Slovenije i Mađarske. Hvala im, ali gdje su Srbija, Crna Gora, Italija i druge zemlje sa kojima Bosna i Hercegovina ima pristojne odnose? – pita Crnković.

Podsjetimo, tokom 2025. godine planira se početak izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u općini Dvor u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, prenijeli su vijest nedavnio hrvatski mediji.

Početak rada centra predviđen je za 2026, rečeno je u hrvatskom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

VEZANI TEKST - Jasmin Emrić o odlaganju nuklearnog otpada: Od bilaterale nema ništa, s Hrvatskom ići na međudržavni spor

Odlaganju otpada već godinama se protivi bh. strana, budući da bi izgradnja spornog odlagališta na granici BiH i Hrvatske značila ozbiljnu prijetnju po zdravlje za 250.000 ljudi koji žive u 13 općina u slivu rijeke Une, kao i ugrožavanje životne sredine.

Državni zastupnik i član ekspertne grupe Jasmin Emrić izjavio je ranije za Faktor da se BiH mora okrenuti u drugom smjeru, odnosno napustiti bilateralni smjer rješavnja problema i pripremati se za međunarodnu arbitražu i međudržavni spor.

- Vidimo da od bilateralne saradnje nema ništa. Moramo pravnim sredstvima zaštititi interese Bosne i Hercegovine i stavnovništa koje živi u sjevernozapadnom dijelu države - poručio je Emrić.