open-navfaktor-logo
search
Propast apelacije
HDZ-ov politički debakl: Ne odustaju od antievropskih zahtjeva, krivi im "bošnjački mediji"
Tumačenje ovog političkog poraza kao "doprinosa raspravi o izbornom zakonodavstvu" zapravo je pokušaj očuvanja prvobitnih pozicija nastalih nakon odluke u predmetu "Ljubić", na temelju koje je HDZ insistirao na diskriminirajućem načinu popunjavanja Doma naroda, ali i na drugačijem izboru članova Predsjedništva BiH, iako to pitanje uopće nije bilo predmet razmatranja Ustavnog suda BiH
26.06.2019. u 22:30
get url
text

Odustajanje Borjane Krišto (HDZ) od apelacije Ustavnom sudu BiH, kojom je namjeravala osporiti odredbe Ustava FBiH koje se odnose na strukturu Doma naroda Parlamenta FBiH, očigledno, sudeći prema izjavama čelnika HDZ-a, ne znači odustajanje te stranke od nametanja diskriminirajućeg Izbornog zakona, protivnog Ustavu FBiH, ali i evropskoj demokratskoj praksi.

HDZ je, podsjetit ćemo, Krištinom apelacijom namjeravao dodatno ojačati svoje zahtjeve vezane za izmjene izbornog zakonodavstva, a koji su utemeljeni na njihovoj interpretaciji ranije odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić". Ta stranka insistira na diskriminirajućem načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, prema kojem pripadnici pojedinih konstitutivnih naroda iz pojedinih kantona ne bi imali priliku biti birani u Dom naroda, što je u koliziji i sa Ustavom FBiH, koji predviđa da će iz svakog kantona u Dom naroda biti biran najmanje jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u kantonalnu skupštinu.

Upravo je tu odredbu Krišto pokušala osporiti. Nakon što su, očigledno, postali svjesni da će apelacija doživjeti propast, te da će na taj način ostati bez ionako skromne argumentacije koja ide u prilog njihovim stavovima, HDZ je odlučio da spriječi taj scenarij povlačenjem apelacije.

- To bi bio naš doprinos da vodimo raspravu sa partnerima o izbornom zakonodavstvu – pravdao se predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

Tumačenje ovog političkog poraza kao "doprinosa raspravi o izbornom zakonodavstvu" zapravo je pokušaj očuvanja prvobitnih pozicija nastalih nakon odluke u predmetu "Ljubić", na temelju koje je HDZ insistirao na diskriminirajućem načinu popunjavanja Doma naroda, ali i na drugačijem izboru članova Predsjedništva BiH, iako to pitanje uopće nije bilo predmet razmatranja Ustavnog suda BiH.

Za ovaj debakl je Krišto, sudeći prema posljednjem medijskom istupu, pronašla krivca u "bošnjačkim medijima", koji su, kako je kazala, pisali da hrvatski politički predstavnici vrše pritisak na Ustavni sud BiH".

- Voljela bih da mi neko objasni na koji to način mi možemo utjecati na Ustavni sud BiH – kazala je Krišto za HMS.

Kako bi i Faktor dao svoj "doprinos vođenju rasprave o izbornom zakonodavstvu", odnosno kako bi objasnili Krišto na koji to način ona može utjecati na Ustavni sud BiH, još jednom ćemo podsjetiti na fotografiju na kojoj se zamjenica predsjednika HDZ-a vidi u društvu sudije Ustavnog suda BiH Mate Tadića, bivšeg zvaničnika te stranke.

Iako je čak i HDZ-ovom glasačkom tijelu jasno da je odustajanje od apelacije posljedica njenog izvjesnog epiloga, a ne "doprinosa raspravi o izbornom zakonodavstvu", zvaničnici te stranke ne odustaju te Krišto u istom medijskom istupu tvrdi da apelacija ni na koji način ne može biti drugačija od odluke u predmetu "Ljubić".

Da je odredba prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda bira po najmanje jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda legitimna, potvrdio je i OHR u mišljenju dostavljenom Ustavnom sudu BiH, ali i Venecijanska komisija, koja je ranije posredovala u pregovorima stranačkih čelnika.

Jedan od prijedloga koji se našao na stolu, a kojeg je inicirala Venecijanska komisija, jeste definiranje Doma naroda kao zakonodavnog tijela koje tretira isključivo pitanja koja se odnose na zaštitu nacionalnih interesa, a ne, što je danas slučaj, doma koji je u potpunosti ravnopravan Zastupničkom domu i u kojem delegati HDZ-a mogu ucjenjivati političke partnere "obaranjem" zakonskih rješenja koja nemaju apsolutno nikakvu vezu sa nacionalnim interesima bilo kojeg konstitutivnog naroda, pa tako ni hrvatskog. Takav primjer je Zakon o igrama na sreću, koji je "oboren" u Domu naroda i koji ne ugrožava vitalne nacionalne interese Hrvata već vlasnika kladionica povezanih sa čelnicima HDZ-a.

Usvajanje izmjena Izbornog zakona, kojim će se omogućiti "legitimno predstavljanje", kako u HDZ-u nazivaju diskriminirajući izborni sistem koji ide u prilog jedino toj stranci, uvjet je koji HDZ postavlja pred svoje partnere uoči formiranja nove federalne vlasti. Iako domaće vlasti već deceniju neuspješno pokušavaju napraviti izmjene izbornog zakonodavstva, pa i zbog opstrukcija te stranke, HDZ namjerava cijeli entitet držati kao taoca zarad vlastitih uskostranačkih interesa.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.