open-navfaktor-logo
search
INTERVJU
Fadil Novalić: Šta donose ekonomske mjere Vlade FBiH za pomoć privredi i očuvanju radnih mjesta
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas bi trebala dateljnije obrazložiti mjere za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica nastalih usljed pandemije koronavirusa. 
03.04.2020. u 12:43
get url
text

Šta podrazumijevaju te mjere, na koga se odnose, na koji način će pomoć biti dostupna privrednicima i građanima, uoči sjednice Vlade za Faktor je pojašnjavao premijer Fadil Novalić.

Ukupan fond za spas ekonomije, kako ste izjavili, bit će milijardu KM. Jedan fond je garantni, koji će biti operativan preko komercijalnih banaka i drugi je interventni (stabilizacijski), koji bi trebao poslužiti za očuvanje radnih mjesta. Šta tačno podrazumijeva interventni fond, na koji način se osigurava novac u tom fondu?

- Fond sta stabilizaciju privrede (Stabilizacijski fond) ima dva osnovna cilja i to: očuvanje radnih mjesta, socijalno zbrinjavanje onih koji su ostali bez posla kroz direktnu pomoć zavodima za zapošljavanje, ukoliko se nađu pod prevelikim fiskalnim pritiskom, finansijsku stabilnost isplate penzija. Federalni zavod za zapošljavanje je već donio odluku o prenamjeni sredstava, da bi se što veći dio sredstava u narednim mjesecima stavio na raspolaganje osobama koje su izgubile posao. Što se tiče očuvanja radnih mjesta, Vlada će putem ovog fonda, koji će imati poseban podračun u okviru Jedinstvenog računa trezora (JRT), subvencionirati ukupne doprinose na minimalnu plaću, svima, osim državnim institucijama, javnim preduzećima i finansijskom sektoru jer oni nisu ugroženi u ovom prvom valu negativnih ekonomskih posljedica.

Kriteriji i način subvencioniranja su definisani Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji će Vlada danas utvrditi. Finansijska sredstva za ovu namjenu će biti osigurana kroz izmjene i dopune budžeta FBiH za 2020. godinu, dakle kroz uštede od nekih 100 miliona KM. Ovom iznosu će se dodati i 150 miliona KM, koji nisu planirani u budžetu za ovu godinu, a odnose se na sredstva akumulirane dobiti javnih preduzeća, koja su nam uplaćena prošle godine. Uz ova inicijalna sredstva, u ovom Fondu će se naći i sredstva MMF-a, u okviru programa brzog oporavka, a koja će biti doznačena u drugoj polovini aprila. Dakle, po usvajanju rebalansa budžeta, Fond postaje aktivan. Do druge polovine aprila, kada Fond treba biti aktivan, na raspolaganju će imati 450-500 miliona KM. Već smo otpočeli razgovore sa međunarodnim finansijskim institucijama za eventualnu mogućnost dodatnog zaduženja, za koje imamo više nego dovoljno prostora, da bismo u Fond, po potrebi osigurali, dodatna sredstva.

Kako se do sada moglo čuti, poslodavci koji nisu otpuštali radnike mogu očekivati pomoć Vlade FBiH. Da li se pravi razlika po pitanju obima posla kompanije, broja uposlenika?

- Sve one kompanije koje su u odnosu na prvi kvartal 2019. godine imale pad prometa od 20 posto i više. 

Za šta konkretno će služiti fond koji podrazumijeva saradnju sa komercijalnim bankama? Da li to podrazumijeva zaduženje Vlade ili poslodavaca uz određene garancije Vlade? Kome je to namijenjeno, pod kojim uvjetima?

- Vlada će uspostaviti Garantni fond pri Razvojnoj banci, koji će prvenstveno biti usmjeren, ali ne limitiran, na sektor malog i srednje poduzetništva, koje će se sigurno suočiti sa problemima tekuće likvidnosti, obrtnog kapitala i investicija. Garantni fond će imati 80 miliona KM, Vladinih komisionih sredstava, na osnovu kojih će Razvojna banka prema komercijalnim bankama izdavati garancije koje će komercijalnim bankama omogućiti kreditiranje i onih privrednih subjekata, koji nemaju adekvatne bonitete. U uvjetima ekonomske krize, kreditorima je teško procijeniti kreditnu sposobnost malih i srednjih preduzeća (MPS), te će kreditori zahtijevati kvalitetniji kolateral, koji MSP često neće moći pružiti. Ovim fondom ćemo ublažiti taj problem, jer će ova garancija, koja pokriva dio kredita (50 posto glavnice), za kreditora predstavljati prvoklasni kolateral.

Da li će poslodavci u nekom narednom periodu ipak "vratiti" novac koji su dobili u okviru interventnih mjera?

- Kompanije će sredstva koja budu dobijali, putem Fonda za stabilizaciju privrede, koristiti za uplatu pripadajućih doprinosa ili ćemo mi to direktno činiti za njih. Naći ćemo najjednostavniji modalitet. Da budem putpuno jasan, ovdje ne govorimo o pozajmicama, već o subvencijama.

Kakve olakšice poslodavci mogu očekivati u pogledu ostalih poreza, mimo refundiranja troškova za doprinose?

- Što se tiče ostalih poreskih olakšica, ukida se obaveza plaćanja akontacije poreza na dobit i poreza na dohodak, te se obustavlja obračun svih zateznih kamata na zakašnjela plaćanja.

O kojem vremenskom periodu govorimo kada je u pitanju primjena mjera Vlade, odnosno stabilizacijskog zakona koji je danas na sjednici Vlade FBiH i kada počinje primjena?

- Primjena mjera u vezi sa subvencioniranjem privrede počinje sa aprilskom plaćom i trajat će 30 dana nakon prestanka stanje nesreće.

Šta je s poslodavcima koji su bili prinuđeni otpustiti radnike, poput ugostitelja, hotelijera, općenito iz sektora turizma...? Ima li Vlada neki vid pomoći za njih? 

- Svi poslodavci koji su i otpustili minimalan broj radnika, ukoliko se mogu uklopiti u kriterij, mogu dobiti subvencije. Privreda se uvijek prilagođava krizama krešući određene troškove, tako da smo to morali uzeti u obzir kod izrade kriterija.

Što se sektora hotelijerstva i turizma tiče, određeni kantoni i niži nivoi vlasti će imati i svoje specifične mjere koje će biti komplementarne mjerama Vlade FBiH. Mi donosimo mjere za FBiH, gdje Vlada preuzima najveći finansijski teret. Također, svojim zakonskim rješenjem osiguravamo i mogućnost utroška namjenskih prihoda, koji su se akumulirali na nižim nivoima vlasti, te usmjerevanje na specifične mjere za oporavak privrede.

Šta je sa malim obrtnicima koji su bili prinuđeni obustaviti rad? Kako će se njima pomoći?

- Mali obrtnici, kao i svi ostali će imati priliku dobiti subvencije, ukoliko ispune propisane kriterije. U svakoj krizi ima kompanija koje dobro rade i ostvaruju profit. Bilo bi poželjno da to svi mogu, ali zbog specifičnosti djelatnosti kojim se bave, to nije slučaj. Dakle, kriteriji za subvencioniranje su jasno propisani.

Imate li informacije, presjek stanja, kako se postupalo s radnicima koji su dobili otkaze i koliko ih je upoće u FBiH? Otkazu ugovora o radu, a prema važećem zakonu, podrazumijeva otkazni rok, propisano je i pravo na otpremninu i tome slično. Kakve su informacije Vlade o tome da su neki poslodavci prisiljavali radnike na potpisivanje sporazumnog raskida ugovora?

- Vlada svakodnevno zaprima mnogo informacija i trudimo se da analiziramo sve. Ukoliko ustanovimo da postoji osnov sumnje u kršenje radničkih prava, tražit ćemo od nadležnih institucija da sankcionišu one koji su izašli van zakonskog okvira.

Vaša izjava da "broj otpuštenih nije tako velik" nego da biste prije rekli da je "smanjen broj uposlenih" izazvala je burne reakcije. Šta ste time htjeli reći, koja je razlika?  

- Za onog ko je ostao bez posla na bilo koji način, ne doprinosi kućnom budžetu, razlika nije nikakva. Ako na taj način posmatramo stvari. Međutim, ne radi se o bilo kakvom mome lapsusu u interpretaciji i pokušaju da stvari predstavim po principu "nije šija, nego vrat". Ono što sam rekao u tom trenutku, prema tada raspoloživim informacijama, jeste da poslodavci još nisu ili nisu bili dali radnicima tako veliki broj otkaza. Kad sam rekao da je smanjen broj uposlenih, prvenstveno sam mislio na male obrtnike. Dakle, oni nisu dobili otkaze od svoga poslodavca jer su sami sebi poslodavac. Ali jesu u toj kategoriji smanjenog broja uposlenih. To se odnosi naprimjer na male obrte poput obućara, frizera i ostalih zanatlija, ljudi koji su živjeli od malog porodičnog biznisa, a koji su usljed pandemije koronavirusa i mjera koje provodimo na njenom suzbijanju, bili prinuđeni prekinuti s radom. Nisam tada dovoljno dobro pojasnio i razumijem da su ljudi bili zbunjeni.

Na koji način i da li niži nivoi vlasti učestvuju u provođenju interventnih mjera?

- U stalnom sam kontaktu sa kantonalnim premijerima i oni čekaju naše mjere da bi dizajnirali komplementarne planove. Ova kriza će zahtijevati angažman svih nivoa vlasti jer bez obzira na to što sve ukazuje na temporalno zaustavljanje i usporavanje poslovnog ciklusa, negativni ekonomski efekti će potrajati. 

Dosta je bure bilo proteklih dana i na samu najavu smanjenja plaća i općenito potrošnje u javnom sektoru. Kome, koliko i za koji period će biti smanjene plaće? Građani, između ostalog, očekuju da se prvenstveno smanje plaće onima koji su i do sada imali najviše, a to su visokopozicionirani funkcioneri u institucijama, zastupnici... Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika u FBiH, za Faktor je dao ocjenu kako su pojedini poslodavci za pet dana od nastanka krize počeli "kukati, govoriti kako propadaju" te da su se "lako odrekli radnika".

- Što se budžeta FBiH tiče, na plaće zaposlenih se troši puno manje nego na nižim nivoima vlasti. Mi ćemo naći prostor za uštede. Smanjenje plaća nije prioritet, s obzirom na to da želimo sačuvati agregatnu potrošnju, no svojim zakonskim rješenjima ćemo otvoriti prostor za korekciju plaća i pratit ćemo nivo prihoda jer će nivo prihoda uvjetovati pravac našeg djelovanja. Ono što mogu sa sigurnošću potrditi je da neće biti naglih odluka, te da će sve udluke biti donosene uz konsultacije sa našim socijalnim partnerima.  

Što se elektro-energetskog sektora tiče, želim iskoristiti priliku da se zahvalim svim uposlenicima, što u vrijeme krize odgovorno i predano rade da bismo mi imali nesmetano napajanje električnom energijom. U elektroenergetskom sektoru nije bilo nikakvih otpuštanja.  

Fokus je itekako sada na prehrambenoj industriji, poljoprivredi, stočarstvu. Udruženja poljoprivrednika pozdravila su najavljene mjere Vlade. Možete li nam detaljnije pojasniti koje su novine u cilju povećanje obima poljoprivredne proizvodnje u FBiH, a u odnosu na standardnu podršku Ministarstva poljoprivrede?

- Obim poljoprivredne proizvodnje pokušavamo direktno podići, izmjenom utroška sredstava našeg resornog ministarstva. Dakle, umjesto 500.000 KM, koliko je za proljetnu i jesenju sjetvu bilo planirano orginalnim budžetom, sada je to devet miliona KM. Maksimalno smo posvećeni da uvećamo proizvodnju svih vrsta hrane, da ne bismo najvećim dijelom ovisili o uvozu. Pojašnjenja radi, trenutno nemamo značajnijih poremećaja u lancima snabdijevanja, ali ubrzano se okrećemo domaćim kapacitetima. Niz je stimulativnih mjera da se što više razvijaju ruralna područja, a poljoprivreda je svakako značajna grana razvoja. To nije sektor koji nudi ogroman povrat na investiciju, ali značaju samog sektora najbolje je ilustrovan velikim izdvajanjima Evrospke unije za tzv. zajedničku agrarnu politiku.

Pandemija koronavirusa je već uzrokovala i uzrokovat će tektonske promjene u globalnoj ekonomiji. Kao i svi ostali, i naša zemlja će se suočiti sa značajnim usporavanjem, odnosno zaustavljanjem ekonomskih aktivnosti. Međutim, ovu krizu moramo vidjeti i kao našu šansu. Veliki broj globalnih kompanija će raditi disperziju rizika svojih lanaca snabdijevanja, tako da bi cijeli Zapadni Balkan morao eksploatisati svoje komparativne prednosti, koje uključuju jeftiniju radnu snagu i naravno dostupnost resursa.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa pokazala je, između ostalog, nedostatke našeg zdravstvenog sistema. Ljekari u početku, a dobrim dijelom i sada, nisu bili adekvatno opremljeni, domovima zdravlja i bolnicama nedostaju sredstva za rad i tome slučno, a znamo da se ogroman novac izdvaja za zdravstvo. Kako sada ocjenjujete stanje u zdravstvu?

- Bez obzira na stanje našeg zdravstvenog sektora, moramo priznati da je naše zdravstvo odgovorilo zadatku. Koristim ovu priliku da im se maksimalno zahvalim na svemu što čine za naše građane. Sa svoje strane ulažemo maksimalne napore da naše zdravstvo opremimo koliko možemo. Već smo iz budžeta FBiH osigurali 30 miliona KM za tri klinička centra, osiguravamo dodatnih 21,5 miliona KM nižim nivoima vlasti da im pomognemo u borbi protiv ove pandemije i prvih dana ove krize smo naložili našoj Civilnoj zaštiti da nabavlja svu neophodnu opremu za nesmetano funkcioniranje našeg zdravstvenog sektora.

Mjere po pitanju moratorija na kredite i dalje nisu precizne. Građani, i oni koji jesu i oni koji nisu ostali bez posla, očekuju da ipak dobiju olakšice, odnosno odgodu vraćanja kredita. Svjedoci smo da banke i Agencija za bankarstvo insistiraju na tome da se donose pojedinačne procjene ko može dobiti odgodu, a ko ne. Kako će se to realizirati na kraju i po pitanju građana i po pitanju kompanija?

- Posljednjih dana u javnosti se pojavljuju razna tumačenja odluke regulatora našeg bankarskog sektora i naravno samih banaka. Ono što mi je u više navrata potvrđeno, a što je i izjavljivano posljednjih nekoliko dana, ide u pravcu onoga što sam na jednom od prvih sastanaka i zahtijevao od našeg bankarskog sektora. To je moratorij za sve koji su došli u nezavidnu situaciju, a kao rezultat negativnih posljedica pandemije koronavirusa. Također sam tražio da se kompletan proces maksimalno pojednostavi i u više navrata sam dobio uvjeravanja da je to i učinjeno.

U kojem vremenskom periodu govorimo kada se prognozira stabilizacija privrede? Je li to godina, više ili manje?

- Iako se radi o cikličnom usporavanju i zaustavljanju privrede, za ukupan proces oporavka, prema našim procjenama, trebat će negdje između 18-24 mjeseca. Sada je najbitnije da zaustavimo širenje koronavirusa, a da istovremeno uz pomoć mjera iz našeg paketa za stabilizaciju privrede, amortizujemo udare na ekonomiju. Ponovit ću, naše mjere su prioritetno usmjerene na očuvanje radnih mjesta, socijalno zbrinjavanje najugroženijih i onih koji ostanu bez posla, stabilnost budžetskih i vanbudžetskih fondova, te stvaranje pretpostavki, da se ekonomija, u što kraćem roku, vrati na nivo rasta kakav smo imali prije ove krize.  

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.