Povod za održavanje sjednice je, podsjetit ćemo, odluka Ustavnog suda BiH prema kojoj je kao neustavan ocijenjen član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu BiH.
VEZANI TEKST - Spriječeno otimanje imovine države BiH: Ustavni sud osporio dva zakona u RS-u
Cilj održavanja današnje sjednice je, ocjenjuje zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u Narodnoj skupštini RS-a Edin Ramić, održavanje narativa o ugroženosti.
- Na prostoru entiteta RS postoji potreba da se okupljaju građani ili glasači na nekoj priči o ugroženosti RS-a, institucija, lidera, naroda, zemlje i tako dalje, tako da postoje različiti povodi, a rezultat je posebna sjednica Skupštine i skretanje pažnje javnosti na teme koje očigledno ove godine donosi glasove – kazao je Ramić za Faktor.
Uvjetovanje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i ostalih stranaka sa sjedištem u entitetu RS, koji blokadama nastoje realizirati svoje političke ciljeve, je, smatra on, neprihvatljivo.
- Ne možemo mi živjeti ovdje i dogovarati se na način da ono što je prihvatljivo srpskoj ili hrvatskoj strani bude obavezno prihvatljivo i bošnjačkoj strani, a ono što bošnjačka ili probosanska strana smatra potrebnim da se rješava, o tome jednostavno nemate sagovornika – upozorio je Ramić.
Ukoliko probosanske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH ne prihvate prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, kojeg će uputiti SNSD i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prijeti usvajanjem niza mjera koje bi bile "krunisane" održavanjem referenduma o otcjepljenju entiteta RS.
Te prijetnje, smatra Ramić, treba shvatati ozbiljno, s obzirom da se one ponavljaju i svaki put se njima pokušavaju pomjeriti granice. Mehanizmi za sprječavanje protivustavnog djelovanja, tvrdi, postoje.
- Jedan od mehanizama je Ustavni sud BiH, kojeg, kada radi svoj posao, žele pasivizirati jer su sve druge institucije, Tužilaštvo i pojedini sudovi, stavljeni pod kontrolu. Očigledna je ovo namjera da se kompletan pravosudno-tužilački aparat stavi pod kontrolu političkih stranaka iz RS-a ili Hercegovine – smatra Ramić.
Pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je, pojašnjava, moguće riješiti, ali ne kao izdvojeno pitanje.
- Dio je to jednog šireg paketa i niko ne pravi problem da se definira neki širi paket ustavnih promjena, Izbornog zakona i slično, pa da se to riješi, a ne može se to rješavati parcijalno, samo kako odgovara pojedinim strankama – zaključuje Ramić.