- Kada su nadležnosti predate općinama, onda su svi poslovi građenja, izdavanja dozvola prešli na općine. Međutim, sada u općinama imate načelnike koji imaju diskreciono pravo, koji odlučuju hoće li to biti zgrada sa četiri ili 14 spratova. Ima i Zavod za planiranje razvoja KS koji se do sada nije suprotstavio. Imate situaciju da se radi onako kako općina smatra da treba, bez da općina ima generalni pregled grada. Nju ne interesuje ništa što je mimo njezine teritorije, i onda oni rade ono što smatraju da treba – kaže Bibanović.

Zoran Bibanović

Navodi kako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Historijski urbani krajolik Sarajeva proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, te da to područje obuhvata prostor "od Bijele tabije, do muzejskog kvarta, zatim od Bjelava, Džidžikovca, Mejtaša, Skenderije, Jevrejskog groblja, Alifakovca, oko 130 hektara".

Navodi da, iako je "obuhvaćeno umjesto 250,5 hektara tek 130, a da je i to naišlo na horsko protivljenje načelnika i Kantona, jer Bože moj, naučilo se praviti šta hoće".

- To je historijska odluka za razvoj Sarajeva, za turističku budućnost, budućnost svjetskog kulturnog centra. Mi možemo vrlo brzo postati jedna od 10 top destinacija kulturnog turizma u svijetu, ono sa čime mi raspolažemo. Neko to ne vidi, neko neće da vidi. Ne postoji grad u Evropi koji nije zaštitio historijsko urbano jezgro, od Firence, Rima, Venecije, Berlina koji je srušen 100 posto, a da ne kažem Pariza ili Beča. Zna se šta je zaštita unutar ringa, mogu se graditi građevine, vršiti rekonstrukcija. Može se raditi, ali se moraju poštivati norme, kriteriji, paziti na visinu, određene građevine sačuvati, kao i fasade – navodi Bibanović.

U centru grada "niču" montažni objekti, bašte kafića i restorana, a na taj problem ukazuje i Bibanović.

- Imate u Ferhadiji kod Trga oslobođenja - Alija Izetbegović, veliku montažnu kafanu koju su postavili nasred šetališta, zatim zaklonjen je ulaz u Katedralu. Neka bašte, ali krenu od jednog reda pa dođu do tri reda stolova i tu nema kraja, pa se masa ljudi u jeku sezone gura u koridoru od dva metra – ističe Bibanović.

Pitali smo Bibanovića koji je njegov stav kada je u pitanju najavljena izgradnja u parku Hastahana te u parku na Trgu oslobođenja kod Ekonomskog fakulteta.

- Apsolutno parkove treba zaštiti. Jednom formiran park u cijeloj Evropi, već ima 100 godina, on nikada ne može biti sporan. Ne postoji varijanta da on postane sporan, to je samo kod nas. To je divljaluk. Evo čak u Beogradu koji nema katastra, nemaju gruntove, kod njih nije bila Austrija kao kod nas, pa da je napravila red u katastru, oni u Novom Beogradu nema šanse da će graditi novu zgradu u parku ili da će stavljati montažne objekte u široke parkove. To je praksa u Evropi – izričit je Bibanović.

Navodi da je uvođenje saobraćaja u epicentar grada, također, van pameti.

- Saobraćaj treba da bude javni prijevoz, kao u Monaku turističke buseve, prijevozna sredstva, a da se polahko saobraćaj izvlači iz historijskog područja grada. Svugdje su historijska područja grada pješačke zone i onaj minimum koji je potreban za saobraćaj za snabdijevanje – navodi sagovornik.

Šta Sarajevu nedostaje, pitamo Bibanovića.

- Sve mu nedostaje, u ovom trenutku sve. Sa ovom odlukom Komisije imamo šansu. Nevjerovatno je šta Sarajevo ima, da prošetate od prahistorije do najnovijeg doba do Marijinog Dvora da prošetate kroz cijelu historiju od Bijele Tabije (prahistorija, srednji vijek), pa Osmansko doba, do novog doba i do ovog najnovijeg. To su stilovi, fantastične građevine, ne postoji maltene stil arhitektonski koji nije zastupljen ovdje u Sarajevu. To je ta vrijednost i veličina Sarajeva, ta kulturna raznolikost, arhitektonsko-urbanistička slojevitost i da se Sarajevo upiše na listu UNESCO-a kao svjetska kulturna baština. Vrijeme je da Sarajevo napokon doživi pravdu, da se doživi da se sačuva kulturna baština, ali i priroda okolo Sarajeva. Nevjerovatno je šta Sarajevo ima u svojoj najbližoj okolini, kakvu ima spektakularnu prirodu – zaključuje Bibanović.