ANALIZA - Kolindina posjeta Sarajevu: Kako to Hrvatska zaista "grli" BiH?

Objavljeno: 17.01.18 u 14:53 Autor: Nedim Pobrić

Onako kako ju je započela, nedolaskom u Sarajevo u predviđeno vrijeme i izigravanjem ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igora Crnadka i ostatka delegacije naše zemlje koji joj je pripremio doček na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović je nastavila posjetu Bosni i Hercegovini. Arogantno, bahato, odnoseći se prema Bosni i Hercegovini kao protektoratu Republike Hrvatske i apsolutno omalovažavajući inteligenciju i moć pamćenja i zapažanja građana ove zemlje.

Kolinda Grabar-Kitarović u posjeti BiH FOTO: IVAN ŠEBALJ
Kolinda Grabar-Kitarović u posjeti BiH FOTO: IVAN ŠEBALJ

Nakon sastanka sa članovima Predsjedništva BiH, javnosti su se obratili Grabar-Kitarović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović. Fokus istupa, a čini se i samog sastanka, bile su tri teme – Izborni zakon BiH, Pelješki most te pitanje bilateralne saradnje s aspekta ekonomije, evropskih integracija, ali i sigurnosti.

Negativna klima u vezi s njenom posjetom, ali i u vezi s odnosom BiH i Hrvatske, stvorena je, konstatira Grabar-Kitarović, zbog medija i medijske interpretacije njenih i izjava njenih kolega iz državnog vrha. BiH, dodala je, nema većeg prijatelja od Hrvatske. Da je imala problem u uvjeravanju svojih sagovornika u tu tezu, možda sugerira i današnji sastanak, koji je trajao mnogo duže od predviđenog.

Odnos Hrvatske prema BiH, neovisno o njegovom tumačenju, hrvatska predsjednica opravdava prije svega netačnom konstatacijom da je zemlja kojom predsjedava "garant provedbe Dejtonskog ugovora". Hrvatska je, podsjetit ćemo javnost, ali i samu hrvatsku predsjednicu, strana u potpisanom Sporazumu, a ne samo garant njegovog poštivanja, što čini bitnu razliku pri definiranju historijskog konteksta dešavanja u BiH za vrijeme rata i uloge Hrvatske u tim dešavanjima.

Izborno zakonodavstvo

Za BiH je izmjena izbornog zakonodavstva, procijenila je Grabar-Kitarović, ključni izazov. Sa tom se konstatacijom možda možemo složiti, ali je poprilično teško kao tačnu prihvatiti njenu tezu o ulozi Hrvatske u usmjeravanju te reforme. Cilj te reforme je, poentirala je predsjednica, "puna ravnopravnost Hrvata u BiH", a poštivanje Ustavnog suda BiH je apsolutno neophodno kako bi se "izbjeglo stanje koje trenutno imamo u Mostaru".

- Ja ne želim da vam zakonodavstvo pišu međunarodne institucije ili međunarodna zajednica. Želim da to učinite sami i u tome je sva bit mojeg međunarodnog angažmana u okviru EU-a, NATO-a i trećih država. O elementima izbornog zakonodavstva, niti ja, niti Republika Hrvatska, nikada nismo ulazili niti smo propisivali. Mi želimo pomoći da se problemi riješe, a ne nametati rješenja. Rješenja su pitanja oko kojih se trebaju dogovoriti predstavnici tri konstitutivna naroda i svi ostali narodi u BiH – kazala je Grabar-Kitarović.

Ukoliko je izborno zakonodavstvo zaista unutarnje pitanje BiH, a jeste, upitno je na koji je način Grabar-Kitarović zaista namjeravala stimulirati unutarnji dogovor putovanjima u Washington, Brisel, Moskvu i Ankaru, gdje je, prema vlastitim ranijim priznanjima i najavama, išla "lobirati za izmjene Izbornog zakona i ravnopravnost Hrvata". Lobiranje u međunarodnim centrima moći, isticanjem teze srodne političke opcije u BiH o "nejednakopravnosti", jeste miješanje u unutarnja pitanja suverene države, makar se radilo o "garantu provedbe Dejtona".

Pitanje izgradnje Pelješkog mosta se, smatra Grabar-Kitarović, nepotrebno razvilo u jedno od bilateralnih otvorenih pitanja.

- Pitanje izgradnje Pelješkog mosta apsolutno nije upereno protiv BiH, niti u kojem pogledu. Sami gabariti mosta dogovorani su još od 2006. godine, kako bi se omogućila nesmetana plovidba i neškodljiv prolaz u skladu sa svim međunarodnim konvencijama i međunarodnim pravom za bilo koga ko uplovljava i isplovljava iz Neuma – pojasnila je hrvatska predsjednica, naglasivši da je Pelješki most "unutarnje razvojno pitanje Republike Hrvatske".

Da je predsjednica susjedne nam države pažljivo slušala kolege sa druge strane, spoznala bi da nije izgradnja Pelješkog mosta kao infrastrukturni projekat "nepotrebno otvoreno bilateralno pitanje", već je to definiranje morskog razgraničenja kao preduvjeta za njegovu gradnju. Hrvatska, podsjećanja radi, nije ratificirala ranije dogovorenu granicu sa BiH te je samovoljno odredila morsku granicu, ne ostavljajući BiH, suprotno UN-ovoj konvenciji o pravu mora, pristup otvorenom moru. "Neškodljiv pristup", koji nam zapadne komšije velikodušno nude, u praksi predstavlja tehnički izvodiv pristup otvorenom moru za velika plovila, ali pod apsolutnom kontrolom Hrvatske. To je, podsjetit ćemo, protivno svim međunarodnim konvencijama i pravu, na koje se predsjednica danas pozivala.

Koliko Hrvatska zaista poštuje BiH i Ustav naše zemlje, govori svjesno zanemarivanje stava Predsjedništva BiH da nikakve aktivnosti na gradnji Pelješkog mosta nemaju "zeleno svjetlo" BiH dok se prethodno ne riješi pitanje razgraničenja. Da prema Ustavu BiH Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku i da ono kao takvo nije dalo odobrenje za gradnju mosta, Grabar-Kitarović bi, kao predsjednica zemlje "garanta provedbe Dejtonskog sporazuma", morala znati.

Radikalni islam i 10.000 terorista

U bliskoj prošlosti je Grabar-Kitarović u nekoliko navrata sa regionalnom i svjetskom javnošću podijelila podatak o postojanju 10.000 osoba sa radikalnim namjerama na teritoriju BiH te da je naša zemlja "najveća sigurnosna prijetnja Republici Hrvatskoj". U tom kontekstu je pojasnila i da se "islam koji poznajemo u BiH mijenja i da postaje radikalniji".

Iako brojke o 10.000 potencijalnih terorista u BiH nisu kompatibilne sa podacima nadležnih institucija BiH, pa čak i institucija Republike Hrvatske, Grabar-Kitarović je propustila današnju posjetu iskoristiti kao priliku da uputi izvinjenje svojim domaćinima, ali i svim građanima BiH na šteti koju je nanijela politički motiviranim, zlonamjernim i, ono što je najvažnije, netačnim izjavama.

- Mislim da su nedoumice koje su postale, odnosno ta neka buka u kanalu koja se javila, da su rasčišćene tokom razgovora naših sigurnosnih službi, posebno kad je direktor SOA-e gospodin Markić posjetio BiH i razgovarao sa svojim kolegama, da je to raščišćeno – izjavila je hrvatska predsjednica u Sarajevu, apsolutno zanemarivši neutemeljenost vlastite teze o hiljadama islamskih radikala koji prijete Republici Hrvatskoj.

Zanemarivanjem ustavnih nadležnosti i njima usklađenih stavova države BiH, u kontekstu otvorenih pitanja u odnosima sa Republikom Hrvatskom, Grabar-Kitarović još jednom je pokazala nepoštivanje suvereniteta BiH, a o njenom odnosu prema našoj zemlji mnogo govori i pokušaj prikrivanja vlastite uloge u nametanju unutarnjih rješenja i kreiranju međunarodnog imidža BiH kao legla "osoba sa radikalnim namjerama".

Predsjednica Grabar-Kitarović danas je ponovila kako "Hrvatska doslovno grli BiH", misleći pri tome na geografski položaj dviju zemalja. Ukoliko zvanični Zagreb nastavi s ovakvom političkom praksom prema našoj zemlji, taj "zagrljaj" će sve više postajati stisak gušenja, a nikako izraz ljubavi. Na kraju krajeva, možda bi predsjednica Hrvatske za promjenu trebala napokon prestati pričati o ljubavi i prijateljstvu, jer poučeni dosadašnjim iskustvom nemamo razloga da joj vjerujemo, te u praksi pokazati poštovanje spram Bosne i Hercegovine i njenih naroda i građana.