Riječ po riječ, na papir je rukom prepisivao čitavih 400 stranica dnevnika. Njegove liste s Mladićevim zapisima postale su umjetnička instalacija, a upravo su predstavljene na izložbi u Beogradu kojoj je cilj propitati kako se društvo suočava s jednim od najmračnijih perioda svoje historije, javlja AFP.

Za 39-godišnjeg umjetnika ovo je bio performans, čin kojim se sagledava kako se Srbija nosi s ovim vrlo teškim materijalom koji zemlju opterećuje i 25 godina nakon rata.

Ratko Mladić osuđen je na doživotnu kaznu u Hagu 2017. zbog brojnih ratnih zločina, uključujući genocid u Srebrenici. Žalbeni postupak trebao bi početi 25.  augusta, što je, čini se, povod da se javnosti na ovakav način predstave zapisi zločinca. I dok pravni postupak polako napreduje, rane koje je Mladić svojim nedjelima nanio području bivše Jugoslavije još su svježe, a njegovo naslijeđe predmet je sukoba i podjela. Aleksandar Vučić nakon njegove osude pozvao je Srbiju da se okrene budućnosti, no mnogi stanovnici Mladića i dalje doživljavaju herojem, iskazujući nepovjerenje u međunarodne pravne institucije.

Miladinovićev rad prezentiran je u punini jednostavnosti. Na velikim bijelim "plahtama" papira čitkim su slovima ispisani Mladićevi dnevnički zapisi, zapisi čovjeka kojeg je UN-ov čelnik za ljudska prava prozvao "personifikacijom Zla".  AFP primjećuje kako to nisu luđački zapisi kakve bi čovjek očekivao, već uredan slijed političkih i vojnih brifinga, koje su gotovo banalne te često ne govore ništa, a govore sve.

Neki su, primjerice, toliko banalni da vojnički jednostavno percipiraju notorne stvari, poput ograničene količine ulja i brašna u lokalnoj pekari. U drugima se pak precizno vodi statistika o broju Srba u različitim bosanskim gradovima, naznaka budućeg etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka s tih prostora.

- Država nam je na pladnju, samo je moramo uzeti - jedan je od komentara u dnevniku nastao u razgovoru Mladića i Momčila Krajišnika, još jednog osuđenog ratnog zločinca i političkog lidera bosanskih Srba.

Mladićev stav teško je iščitati iz dnevnika, osim kada koristi termine poput "bosanskim Srbima treba zajedništvo, vojna snaga, finansije za rat, saveznici.

Izložba nazvana "Bilježnica" samo je posljednje pojavljivanje kontroverznog dnevnika u javnosti, koji je otkriven od strane haških istražitelja iza lažnog zida kuće Mladićeve supruge. Originalno je pisan na ćirilici, a tim grafologa preveo ju je na latinicu i digitalizirao. Miladinović je nastavio krug, služeći se engleskom verzijom kao temeljem svog rada.

Zanimljivo, iako ne i neočekivano, izložba je privukla znatno veću pažnju međunarodne javnosti nego domaće publike. Možda i zato jer srbijanska javnost nije spremna na ono što Miladinović želi.

- Moj rad pokušava učiniti nešto što je potpuno suprotno od onog što želi društvo u Srbiji, koje želi zanijekati, zaboraviti i izbrisati te važne trenutke iz svoje prošlosti - kazao je, prenosi jutarnji.