Glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu (MICT) Serge Brammertz istakao je danas u Beogradu nezadovoljstvo regionalnom saradnjom i žaljenje zbog spore dostave dokumentacije neophodne u procesima koji se vode pred Mehanizmom, koji je sljednik Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY).

Brammertz je tokom dana sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem razgovarao o predstojećem izvještaju haškog tužitelja Vijeću sigurnosti UN, postupcima koji se pred Mehanizmom vode protiv državljana Srbije te rezultatima rada Tužilaštva ICTY-a, kao i o pomoći u izgradnji institucija i prenošenju znanja pravosudnim tijelima Srbije.

Vučić je istaknuo da je saradnja Srbije i MICT-a dobra te da će Srbija, unatoč neslaganju o nekim pitanjima, nastaviti jačati saradnju s Tužilaštvom, navodi se u saopćenju iz njegova ureda.

- Srbijanski predsjednik zahvalio je Brammertzu na prijedlogu da „nadležne institucije u Srbiji učestvuju u zajedničkim programima kroz koje bi Tužilaštvo MICT-a, u vidu obuke i drugih vidova podrške, pomoglo u primjeni Strategije za ratne zločine - dodaje se u saopćenju.

U sklopu posjete Beogradu, do koje dolazi zbog priprema za podnošenje redovnog izvještaja Vijeću sigurnosti UN o radu tužilaštva MICT-a početkom decembra, Brammertz se danas sastao i sa srbijanskom ministricom pravosuđa Nelom Kuburović, a saradnja s MICT-om ocijenjena je "dobrom".

- Brammertz je pozdravio povećanje broja zamjenika javnih tužitelja u Tužilaštvu za ratne zločine Srbije (TZRS) i poručio da će Mehanizam nastaviti s podrškom obuke zaposlenika tog tužilaštva kako bi se unaprijedila njihova znanja i vještine potrebne u predmetima procesuiranja ratnih zločina - saopćeno je iz ministarstva u kojem se navodi da je Brammertzova sugestija da "treba raditi na daljem jačanju regionalne saradnje u procesuiranju ratnih zločina".

Srbija je u februaru 2016. usvojila Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina, a ocjena nevladine organizacije Fonda za humanitarno pravo (FHP) je da "suđenja za ratne zločine i dalje traju nerazumno dugo“ te da "nije zabilježen napredak u području procesnih prava žrtava", dok se "broj nestalih osoba ne smanjuje očekivanom dinamikom".

Od 21 optužnice, koje su podignute od usvajanja Nacionalne strategije, najmanje 18 nije rezultat incijalnog rada TZRS, već su ustupljene iz BiH, navodi u ovogodišnjem izvještaju Fond za humanitarno pravo.