Blago iz Villene, koje se sastoji od 66 uglavnom zlatnih predmeta, otkriveno je prije više od 60 godina (1963.) u Alicanteu u Španiji i od tada se smatra jednim od najvažnijih primjera zlatarstva bronzanog doba.

No, stručnjacima je zbog dva predmeta bilo pomalo teško odrediti starost zbirke. Mala, šuplja hemisfera, koja je vjerovatno krasila dio žezla ili mača, i jedna narukvica su izgledale kao da su napravljene od željeza, odnosno da ne pripadaju bronzanom dobu, piše Science Alert.

Željezno doba je na Pirinejskom poluotoku počelo oko 850. godine prije Krista, a zlatni komadi u blagu potječu između 1500. i 1200. godine prije Krista. Stoga su ovi predmeti od željeza predstavljali svojevrsnu zagonetku. 

Željezo na našoj planeti ne dolazi samo iz željezne rude, može stići i iz svemira. Postoji niz drevnih artefakata od željeza koji datiraju prije željeznog doba. Najpoznatiji među njima je vjerovatno bodež faraona Tutankamona koji je iskovan od željeza iz meteorita. 

Naučnici mogu razaznati koje željezo stiže s naše planete, a koje iz svemirskih dubina. Željezo iz meteorita sadrži puno više nikla od željeza sa Zemlje. Stoga su stručnjaci zatražili dozvolu od Gradskog arheološkog muzeja Villena, u kojem se nalazi zbirka, za testiranje ova dva neobična predmeta. 

Pomoću masene spektrometrije (tehnika kojom se analiziraju molekule na temelju njihove mase) odredili su njihov sastav i unatoč visokom stepenu korozije ustanovili da su polukugla i narukvica vrlo vjerovatno izrađene od meteoritskog željeza.  

Budući da su predmeti jako korodirani, rezultati nisu konačni. No, postoje novije, neinvazivne tehnike koje bi u budućnosti mogle poduprijeti rezultate analize. Time bismo riješili misterij starosti zbirke – svi predmeti su napravljeni otprilike u istom razdoblju, oko 1400. do 1200. godine prije Krista, s time da neki u sebi skrivaju materijal koji nije stigao sa Zemlje. 

Istraživanje naziva Hierro meteorítico en el Tesoro de Villena? objavljeno je u časopisu Trabajos de Prehistoria.