VEZANI TEKST - Bosna i Hercegovina u 2023. godini izgubila na izvozu milijardu maraka

Dekan i predavač na Univerzitetu SSST prof. dr. Faruk Hadžić kaže da razloge treba tražiti i u ekonomskoj krizi koja je pogodila zemlje Evropske unije, a koje su bitan vanjskotrgovinski partner naše države. Najveći doprinos smanjenju je imala prerađivačka industrija, koja čini više od 90 posto ukupnog izvoza naše države.

- Pogoršana je vanjskotrgovinska razmjena u BiH. To može biti prvi signal i alarm da će doći do posljedica po bruto domaći proizvod. Ako se trendovi nastave, možemo očekivati ozbiljnije implikacije po BiH.

Donosioci odluka trebaju vrlo oprezno pratiti ekonomska kretanja u narednom periodu i krenuti s pripremama za izradu antirecesijskog programa te drugačije prepakovati budžete kroz rebalans u oba entiteta.

Hoće li doći do stagnacije plaća, nezahvalno je prognozirati na osnovu jednog mjeseca. Prvi kvartal ove godine, februar i mart će nam puno toga reći. Još je rano donijeti ozbiljnu procjenu, ali da je kao signal dobro, nije - izjavio je Hadžić.

Ekonomije pojedinih zemalja EU-a značajno usporavaju, govori federalni zastupnik i ekonomista Admir Čavalić, a što automatski determiniše pad bh. izvoza.

- Bosna i Hercegovina je maksimalno izložena EU tržištu, tako da bilo kakva EU recesija podrazumijeva nestabilnost domaćih ekonomskih prilika. Već u posljednjem kvartalu prošle godine počinju djelovati posljedice navedenog - zatvaranje fabrika, otpuštanje radnika i stagnacija rasta plata. Još je rano za prognoze, za nadati se oporavku - kazao je Čavalić.