- Sa ovim je željeni nadstranački pakt o smanjenju broja izbjeglica uništen - rekao je predvodnik demokršćanske opozicije u Bundestagu Friedrich Merz (Kršćansko-demokratska unija CDU).

Paket mjera koje su dogovorili njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) i predstavnici saveznih pokrajina nedovojlnim je okarakterizirao i premijer najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija Hendrik Wuest.

Scholz i predstavnici saveznih pokrajina donijeli su plan koji bi trebao trajno smanjiti broj izbjeglica koje dolaze u Njemačku i čiji broj bi ove godine mogao dosegnuti vrijednosti iz godine izbjegličkog vala 2015.

Među mjere koje bi trebale doprinijeti ovom cilju u prvom redu spada smanjenje socijalnih povlastica za podnositelje zahtjeva za azilom i uvođenje tzv. kartice za hranu, robu i potrepštine. Socijalna pomoć u punoj visini bi bila isplaćivana tek nakon 36 mjeseci, a ne nakon 18 mjeseci boravka kao do sada. Za one izbjeglice koje se hrane u državnim ustanovama smanjio bi se isplaćeni novčani iznos.

Planira se i uvođenje kartice za robu, hranu i potrepštine, što bi smanjilo gotovinsku isplatu. Time bi se trebala smanjiti atraktivnost Njemačke kao najatraktivnije zemlje za izbjeglice jer bi se time izbjegla mogućnost slanja novca u zemlje porijekla, što je u pravilu do sada slučaj.

Podnosiocii zahtjeva za azilom bi u budućnosti mogli biti lakše upućeni na radne mjere unutar svojih mjesta stanovanja poput čišćenja parkova.

- Ovim bi bila smanjena privlačnost Njemačke kao socijalne države - rekao je ministar financija Christian Lindner (Liberalno-demokratska stranka FDP), koji se do sada zalagao za drastično ukidanje socijalnih povlastica, što se smatra glavnim razlogom zašto izbjeglice, uprkos činjenici da su u Evropsku uniju ušli u nekoj drugoj zemlji, velikom većinom insistiraju na podnošenje zahtjeva za azilom u Njemačkoj.

Nadalje se predviđa ubrzanje obrade zahtjeva za azilom na najduže tri mjeseca kod onih podnosilaca koji dolaze iz zemalja sa niskom stopom priznavanja zahtjeva. Kod zahtjeva podnosilaca iz ostalih zemalja obrada bi trajala najduže šest mjeseci.

Vlada se također obavezala da će provjeriti mogućnost obrade zahtjeva za azilom van granica Evropske unije. Također bi se trebalo težiti pojačanoj saradnji sa zemljama porijekla koje odbijaju primiti svoj državljane kojima je u Njemačkoj odbijen zahtjev za azilom.