Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je na konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka lidera Zapadnog Balkana istakao da je za Srbiju energetika pitanje od ključnog značaja i da će u predstojećem periodu nivo investicija u energetiku morati da bude od 17 do 32 milijarde evra kako bi država mogla da opstane, da ima dovoljno gasa, struje, nafte, svega za funkcionisanje industrije i domaćinstva.

Naveo je da će se pitanje energetike rješavati u saradnji sa Norveškom.

Zamjenik ministra energetike i specijalni izaslanik premijera Norveške Andreas Eriksen istakao je da zelena energija može da podstakne zelenu tranziciju u cijelom regionu.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija rekao je da je vidljivo da je BiH veoma decentralizovana zemlja i po pitanju energije. Naveo je da postoje tri javna preduzeća koja proizvode električnu energiju i jedinstveno preduzeće za prenos energije.

- Trenutno se u BiH proizvede više električne energije nego što se potroši u BiH, ali količina koja se izveze zavisi od hidrološke situacije - rekao je Tegeltija.

Napomenuo je da su najveća ograničenja to što su u pitanju davno izgrađena postrojenja, osim jedne termoelektrane koja je izgrađena prije nekoliko godina, i istakao da su zato potrebna velika ulaganja u njih.

Rekao je da je BiH svjesna da se mora mijenjati način proizvodnje električne energije, jer se trenutno 60 posto te energije proizvodi u termoelektranama, a BiH je prihvatila zelenu agendu EU-a.

Naglasio je da BiH planira da sa Srbijom izgradi hidrolektranu Buk Bijela, ali da izgradnja još nije počela zbog "unutrašnjih nesporazuma" u BiH.

Istakao je da su poruke o zajedničkim ulaganjima u energetsku tranziciju regiona važne za one koji pokušavaju da blokiraju proces izgradnje Buk Bijele kako bi oni "shvatili da to nikome ne donosi dobro". Naveo je da je to vrhunski projekat koji obuhvata obnovljive izvore energije, jer Drina neprestano teče, ali i zato što je suvlasnik Elektroprivreda Republike Srpske (jednog od dva entiteta u BiH, op. a.), dodajući da je dobro da država bude vlasnik proizvodnih kapaciteta.

Rekao je da je problem u zahtevu "političkog Sarajeva", jer se čeka odluka Ustavnog suda BiH o izgradnji Buk Bijele.

Hidroelektrana Buk Bijela bi značajno povećala energetsku sigurnost, "pogotovo u Republici Srpskoj", rekao je Tegeltija.

- Očekujem da ćemo do proljeća imati odblokiran proces po pitanju političkih blokada i da ćemo imati ozbiljan proces izgradnje hidrolektrane Buk Bijela - rekao je Tegeltija.

On je dodao da postojeće kapacitete treba modernizovati, ali da ih treba zadržati u državnom vlasništvu, jer samo to garantuje dovoljno energije za potrebe BiH.

Dodao je da je otvoren i za druga ulaganja, posebno u obnovljive izvore energije po principu privatnih investicija ili javno-privatnih partnerstava, za koja je rekao da su najbolje rješenje.

Premijer Albanije Edi Rama rekao je da u vremenima krize potrebna šira saradnje za koju su se zalagali osnivači Otvorenog Balkana i da zajednički nastup olakšava mnoge stvari i po pitanju energetike.

Naveo je da su zemlje Zapadnog Balkana mala tržišta, da moraju da se prošire van svojih granica i da je sve mnogo skuplje ako se svaka zemlja bavi nečim izolovano, nego kada bi zemlje nastupale zajedno.

- Ako bismo nastupali sa regionalnog aspekta, možemo da imamo jednostavniji pristup finansijama i snažnija partnerstva sa privatnim sektorom - rekao je Rama.

Premijer Crne Gore Dritan Abazović rekao je da njegova zemlja ima mnogo sunčanih dana i da želi da izgradi nove energetske objekte, jer oni nisu građeni oko 40 godina. Naveo je da će se insistirati na solarnoj i energiji vjetra i da je plan da se napravi postrojenje za tečni gas u luci Bar.

Rekao da u Crnoj Gori postoji disbalans između proizvodnje i uvoza električne energije u različitim periodima godine. On je dodao da je cijeli Zapadni Balkan spreman da uči od nordijskih zemalja.

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da je sada prilika da se iskoriste mogućnosti zelene energije u zemljama Zapadnog Balkana, ali i da se region razvije kao mjesto stvaranja upravo te zelene energije. Dodao je da se u prethodnom periodu moglo videti stvaranje "regiona saradnje i dobrosusjedskih odnosa".

Istakao je da je saradnja jedni način da se prevaziđe kriza i stvori stabilniji energetski sistem koji će privući više investitora.

Ocijenio je da nijedna zemlja ne može sama od sebe da riješi probleme i istakao da prilike ukazuju da region može da iskoristi globalnu krizu da bi postao centar energetskih potencijala.

On je pozvao investitore iz Norvešeke da ulažu u Sjevernu Makedoniju i čitav region, zaključivši da je namjera Sjeverne Makedonije da napravi kapacitet do gigavat zelene energije.