VEZANI TEKST - Počela proljetna sjetva, a poticaji za stočare kasne: Ko će dati kredit - banka, mljekara ili apoteka?

Pri formiranju prijedloga novog Pravilinika posebno se vodilo računa o područjima sa prirodnim ograničenjima koja su prepoznata kao posebno osjetljiva, naročito ona planinska sa nadmorskom visinom iznad 600 metara. 

Tako je naglašeno da je na tim područjima kraće vegetacijsko razdoblje, manji broj sunčanih sati... U skladu s tim, u novom Pravilniku za zakup oranica, vrtova, voćnjaka, maslinjaka i vinograda na područjima iznad 1.000 metara nadmorske visine treba izdvojiti najmanje 50 KM za jedan hektar, za područja iznad 600 mnv košta 75 KM, a za sva ostala 150 KM.

Za zakup livada treba izdvojiti minimalno u rasponu od 30 do 100 KM, a za pašnjake od 20 do 80 KM, sve u zavisnosti o nadmorske visine na kojoj se nalazi područje. Novac treba izdvojiti i za močvare, neplodno zemljište..., od 10 do 30 KM.

Šta o predloženim početnim cijenama kažu poljoprivrednici?

- Približno su to slične cijene kao i u prethodnim godinama, ali su one i kao takve previsoke. Zemlja je skupa. Znači, sve su ovo početne cijene, pa tako postoje područja gdje se hektar plaća i do 500 KM.

Kada se ovoj sumi dodaju sve veći troškovi za sjeme, đubrivo, gorivo, navodnjavanje..., pa kada se na kraju dođe do niske otkupne cijene proizvoda, onda se poljoprivrednik s pravom pita isplati li se uopće proizvodnja.

Još kad vremenske prilike ne idu na ruku proizvođačima, teško je poslovati i na pozivnoj nuli, a kamoli zaraditi - objašnjava za Faktor Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.   

VEZANI TEKST - Urod krompira, luka i ostalog povrća desetkovan zbog suše u BiH, hoće li to utjecati na cijenu hrane?

Tokom ovog mjeseca nadležno ministarstvo ostavilo je mogućnost za komentare, primjedbe i prijedloge, nakon čega bi se ovaj dokument trebao naći u zakonom propisanoj proceduri. 

- Kada se u konačnici bude implementirao ovaj pravilinik, mi se ne nećemo moći obraćati Vladi FBiH ukoliko budemo imali primjedbi poljoprivrednika s terena. Razlog je što to na kraju regulišu kantoni, gradovi i općine - istakao je Bićo.