Po njegovim riječima, BiH je lani u odnosu na prethodnu godinu u izvozu izgubila jednu milijardu KM, dok je uspoređujući 2023. sa 2019. godinom, izvoz veći za šest milijardi maraka.

- Taj pad od jedne milijarde maraka je samo između 2022. i 2023. godine i on se reflektuje na globalna kretanja, najviše na tržište EU na koje izvozimo 70 posto proizvoda iz BiH – rekao je Vuković na konferenciji za novinare na kojoj su prezentirani pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH u 2023. godini.

Svaki ekonomski potres koji se događa na tržištu EU, kako je dodao, reflektira se i na BiH. Da je BiH u tom segmentu i ekonomskom smislu vrlo stabilna, po njegovim riječima, govori podatak da je zabilježen i pad uvoza.

- Uvoz je također pao, kao što je pao izvoz i to je refleksija globalnih kretanja - rekao je Vuković, dodajući da je inflacija u BiH u prošloj godini sa 14 pala na 6,1 posto, te se može govoriti o stabilizaciji na tržištu i padu. nezaposlenosti.

VTKBiH je uradila analizu svog rada koja pokazuje da je Komora u posljednjih pet godina obradila više od 300 hiljada zahtjeva od privredne zajednice, kojima je isporučeno oko 20 hiljada različitih usluga, dok je Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara dostavljeno više od 70 inicijativa za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH.

- Poslovna zajednica u BiH prepoznata je i kao tim koji treba da kaže svoj glas kada je u pitanju pregovaranje BiH i EU. Uzimajući u obzir činjenicu da se 70 posto roba izvozi na evropsko tržište, ko bolje zna kako se radi sa EU u svakom smislu, od onih koji taj posao žive i rade. Te ljude treba konsultirati i uključiti u ove procese - naglasio je Vuković.

Govoreći o izazovu koji se odnosi na Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika /CBAM/, Vuković je rekao da funkcionira na način da zemlja izvoznik robe nastale na takozvanoj prljavoj energiji porez plaća zemlju u koju izvozi. U okviru tog sustava formiraju se posebni fondovi iz kojih se financiraju obnovljivi izvori energije.

Potpredsjednik Vanjskotrgovačke komore BiH Zdravko Marinković rekao je da metalska i elektroindustrija, te drvna industrija predstavljaju okosnice izvoza BiH i da ove dvije grane zajedno ostvaruju oko 50 posto ukupnog izvoza iz BiH.

- Zajedno ove dvije grane u ukupnom izvozu sudjeluju sa 8,652 milijarde maraka. Jasno je da se radi o motorima razvoja BiH i motorima izvoza iz BiH. Na tim dvjema industrijama zasniva se, praktično, ukupna proizvodnja i uslužne djelatnosti koje prate ovaj posao - dodao je Marinković.

Naveo je da je, bez obzira na probleme autoindustrije u svijetu, naša autoindustrija koja proizvodi komponente za sve europske brendove i automobile u prošloj godini imala 618 miliona maraka izvoza u odnosu na 527 miliona iz prethodne godine. Namjenska industrija, kako je dodao, sektor je privrede koji u kontinuitetu bilježi rast. 

Kada je riječ o drvnoj industriji, Marinković je naveo da je to jedina grana privrede BiH koja konstantno bilježi suficit u izvozu.

Direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH Slaviša Ćeranić istakao je potencijale sektora hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH.

Naveo je da je u sektoru plastike u odnosu na 2019. godinu zabilježen rast za više od 60 posto , te da je izvoz ovog sektora iznosio 808 milijuna KM. Sektor hemije u tom razdoblju rastao je za oko 20 do 25 posto, a razina izvoza je oko 1,15 milijardi KM.

Ćeranić je naglasio da je poljoprivredno-prehrambeni sektor jedan od osnovnih sektora za razvoj bilo koje države, dodajući da je u BiH iskoristivost poljoprivrednog zemljišta manje od 20 posto.