On se osvrnuo i na ovogodišnje prinose kazavši kako je situacija nikada gora, ali je upozorio kako je neopravdano visoka cijena hljeba i piletine.

- Počela je isplata poticaja za proizvodnju mlijeka, malo se kasni s tim, ali je važno da isplata ide. Što se tiče stanja sa voćem i povrćem, situacija je katastrofalna, nikada gora na terenu! Stradalo je sve.

Žito je najgore prošlo, pšenica, loš kvalitet i prinos je do 50 posto manji. Što se tiče voća, imate dijelova gdje je 100 posto stradalo, gdje ga uopće nema. Sve što je na otvorenom, stradalo je. U zatvorenim prostorima je nešto i ostalo. Bilo je problema i u plastenicima, napale su razne biljne bolesti. Ne pamtim ni ja ni drugi ljudi od rata naovamo da je situacija ikada bila ovakva. Sve nas je stiglo, samo eto nije bilo zemljotresa - priča Bićo.

Upitali smo koliko će se to odraziti na cijene voća i povrća na našem tržištu.

- Mi ne učestvujemo Bog zna šta na kreiranje cijena na našem tržištu. I neprestano upozoravamo. Imamo tako malu proizvodnju da ne možemo ni u čemu učestvovati, da mi nešto kreiramo. Uvozni lobi to kreira, oni to sada mešetare i neke cijene nepravedno podižu. Naprimjer cijenu hljeba. Žito je pojeftinilo, gorivo, a hljeb je i dalje na koronskoj cijeni, kada je nedostajalo žita, kada je transport bio skup - govori Bićo.

U privatnim pekarama hljeb košta 1,80, dvije, dvije i po KM, a ima nekih 400 grama.

- Od jedne kile brašna naprave tri hljeba, a jedna kila pšenice je od 30 do 35 feninga. Brašno je 60 feninga cijena. I cijena piletine je prenapuhana. Stočna hrana je drastično pojeftinila, gorivo, sada će se reći kako je poskupjela radna snaga. Nema to nikakve veze. Na ovolikim cijenama, kilogram filea u ramazanu je bio 15 KM, a stočna hrana je pojeftinila, nemaju nikakve "vadione" - govori Bićo.