Prelazak iz zimskog mirovanja u proljetnu aktivnost najveća je promjena u godišnjim dobima, pa je potrebno neko vrijeme kako bismo se prilagodili novom bioritmu.No, pritom treba znati da umor ponajprije proizilazi iz svakodnevnih navika i odnosa prema vlastitom zdravlju.

Simptomi tipični za proljetni umor su: malaksalost, umor, vrtoglavica, učestale glavobolje, poremećaj spavanja, gubitak apetita, bezvoljnost, promjene raspoloženja.

Šta, dakle, možete učiniti kako biste savladali proljetni umor:

Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu

Industrijski prerađena hrana, koja sadrži velike količine šećera, masnoća i aditiva pridonosi osjećaju umora jer opterećuje organizam. Takve namirnice najčešće uzrokuju nagli porast, a potom nagli pad glukoze u krvi, što rezultira umorom, iscrpljenošću i pojačanom željom za slatkim. Da biste to izbjegli, birajte namirnice s niskim glikemijskim indeksom koje sporo podižu nivo glukoze u krvi i održavaju je stabilnom.

Birajte proteinske obroke i zdrave masnoće

Općenito, ugljikohidrati više potiču osjećaj umora nego proteini, pa su za veću aktivnost i budnost pogodniji pretežno proteinski obroci. Dobrodošle su i zdrave vrste masnoća poput hladno prešanog maslinova ulja.

Pridržavajte se rasporeda obroka

Umor može biti izraženiji i zbog neredovnih obroka (naročito ako ne doručkujete) ili pak zbog preobilnih obroka, pa ih ravnomjerno rasporedite tokom dana.

Jedite čim više svježeg povrća

Obogatite obroke sa što više svježeg sezonskog povrća jer je ono najbogatija riznica minerala, vitamina i fitonutrijenata koji u organizmu potiču proizvodnju zdrave energije.

Pijte dovoljno tekućine

Važno je piti dovoljno tekućine (preporučen ukupni dnevni unos izračunava se tako da pomnožite 30 mililitara po kilogramu svoje tjelesne težine). Najbolji izbor su voda, lagani čajevi i supe te nezaslađeni prirodni sokovi.

Manje kafe i cigareta

Napici s kofeinom isprva podižu energiju, no ako se uzimaju u velikim količinama, zapravo pojačavaju osjećaj umora. Stoga ne bi trebalo piti više od dvije, maksimalno tri šoljice kafe na dan. Dakako, podrazumijeva se izbjegavanje alkohola i cigareta.

Najbolji izbor tekućine za vraćanje energije su voda, lagani čajevi i supe te nezaslađeni prirodni sokovi

Dovoljno spavajte

Umor se najčešće "nagomilava" zbog premalo spavanja – tako nastaju hormonski poremećaji, povećava se rizik od pretilosti i srčanih bolesti, a dolazi i do mentalne slabosti koja uzrokuje poteškoće u donošenju odluka i rješavanju problema. Stoga nemojte "štedjeti" na snu! Iako neki ljudi trebaju znatno više ili manje noćnog sna od prosječnih osam sati, većini je potrebno otprilike osam sati da se dobro naspavaju.

Vježbajte i krećite se na svježem zraku

Umor može biti uzrokovan i sjedilačkim načinom života, jer za energiziranje nam je potrebna tjelesna aktivnost, minimalno 30 do 60 minuta svaki dan. Krećite se na svježem zraku i "uhvatite" sunce kako bi organizam mogao proizvesti dovoljno vitamina D koji je izuzetno važan za metabolizam.

Savjetujte se o dodacima prehrani

Budite oprezni s vitaminsko-mineralnim i biljnim dodacima prehrani koji se nude za podizanje energije i otklanjanje umora – nema smisla uzimati ih "napamet" nego se najprije treba savjetovati s ljekarom i nutricionistom kako biste tačno utvrdili patite li od manjka nekog nutrijenta i koji je pravi uzrok toga.

Naime, iza umora se mogu skrivati puno ozbiljnije tegobe. Intenzivan umor može biti simptom različitih bolesti, primjera radi, anemije, poremećaja rada štitne i nadbubrežne žlijezde, dijabetesa, depresije, virusnih hepatitisa, tuberkuloze, mononukleoze…

Tražite mišljenje o lijekovima

Osjećaj umora može biti izraženiji i zbog uzimanja nekih vrsta lijekova poput antihistaminika, lijekova protiv bolova, sedativa i antidepresiva, no to nipošto ne znači da svoje tegobe bolesnici automatski mogu pripisati nuspojavama lijekova. Svaku sumnju na umor kao nuspojavu lijeka potrebno je raspraviti s ljekarom koji će po potrebi prilagoditi dozu ili zamijeniti lijek nekim drugim.