Ivan Đikić, hrvatski naučnik, molekularni biolog svjetskog glasa, profesor na Univerzitetu Goethe u Frankfurtu, u intervjuu koji je dao za BHRT, govorio je o pandemiji koronavirusa i najavljenom popuštanju restriktivnih mjera uvedenih kako bi se spriječilo širenje bolesti.

Na pitanje, kako komentariše izjavu njemačke kancelarke, Angele Merkel, od prije nekoliko dana, kako smo tek na početku pandemije, dok s druge strane Vlade u regionu i svijetu najavljuju ili su već počele ublažavati mjere, Đikić je odgovorio da svaka zemlja ima svoju historiju bolesti, ali ono što je zajedničko svima jeste da je pandemija još uvijek na vrhu.

- Znači, nije došlo do velikog pada, da možemo sa sigurnošću reći da virus više nije prisutan u našoj okolini. Zato sam ja skloniji više izjavama kancelarke Merkel, koja je jedna ozbiljna političarka koja zna, ima odlične virologe, ima odlične podatke i ona jako dobro zna kada kaže da smo na vrlo tankom ledu. A vrlo tanki led znači da, ako se budemo previše opustili i doveli do puštanja virusu da se ponovo proširi u našim populacijama, možemo potonuti vrlo duboko jer drugi val i treći val, nažalost, virusnih pojava može biti puno gori. Da bi to izbjegli moramo biti oprezni, moramo se pripremiti, imati dobre tehnologije, zdravstveni sistem i testiranja – kazao je Đikić za BHRT

On je apelirao na odgovorne političare – da osiguraju socijalnu strukturu društva, da osiguraju zdravstveni sistem i da, što je važno, osiguraju privredu koja će funkcionirati na nivou koji je moguć, da se ne ugasi kompletna aktivnost zemlje, a da se u isto vrijeme sačuva sigurnost i zdravlje građana.

- To je sve moguće, imate puno zemalja na svijetu koje su to napravile na pametan i dobar način, ne samo evropske zemlje nego i azijske, Singapur, Južnu Koreju, mnogi primjeri, tako da vidite da privreda može funkcionirati, ako imamo dobru vladu koja to sve koordinira – istakao je Đikić.

Đikić je naveo da će najveća opasnost, kada je riječ o pandemiji koronavirusa, doći u devetom, desetom, jedanaestom mjesecu.

- Vodeći ljudi iz Amerike su čak najavljivali veliku opasnost kopojave ponovnog prisustva koronavirusa među populacijom i pojave sezonske gripe, koja je potpuno drugi virus, i da ćemo imati dva opasna virusa u mogućnosti. To nam se uvijek događa u desetom, jedanaestom, dvanaestom mjesecu, i tad moramo biti najoprezniji – istakao je.

Na pitanje, da li je moguće da virus jednog dana, poput SARS-a, jednostavno nestane, Đikić je odgovorio da je to nemoguće.

- Ono što je kod SARS-a bilo vrlo opasno je da je bio vrlo smrtonosan i da se nije brzo širio, da smo ga mogli odmah vidjeti kod pacijenata, izolirati pacijente i smanjili smo to širenje. Zbog toga što su simptomi bili toliko opasni, širenje se zaustavilo i virus je nestao jer se nije imao na koga dalje širiti. Kod koronavirusa 2, kod ovog COVID-19 virusa, kod njega je situacija potpuno drugačija, nije toliko smrtonosan, ali je jako tih i širi se brzo. Sad kad imate virus, više od dva i po miliona ljudi je zaraženo na svijetu, a predviđanja su da je realni broj deset puta veći. To je samo ono što smo testirali do sada. Prema serološkim testovima koje sada radimo, predviđa se da može biti i petnaest puta više, u New Yorku naprimjer, tako da su svi ti brojevi umnoženi sa deset do petnaest, i kad to stavite, to je više od 25, 30 miliona ljudi koji su vjerovatno zaraženi u današnjem trenutku. To govori da više nema šansi da se taj virus sam povuče jer on se kontinuirano širi u populaciji i ne može se zaustaviti nestankom samog od sebe jer on uvijek ima domaćina na kojem će se množiti i širiti dalje – objasnio je Đikić.

Naglasio je da osoba koja je jednom prebolovala ostaje imuna na sljedeću eventualnu pojavu novog vala zaraze.

- Za to ima dovoljno podataka iz Azije, a sada i iz Evrope, Italije i Francuske gdje je potvrđeno prisustvo neutralizirajućih antitijela i to je sigurnost da ta osoba jednostvano ne može biti inficirana istim virusom, jer ima odbranu od njega i to je baza cjelokupne naše borbe protiv virusa. Mi bi htjeli to napraviti sa vakcinom, tako da dajemo antigene od virusa čime bismo u tijelu stvorili neutralizirajuća antitijela koja će uništiti ulazak virusa i na taj način ćemo biti zaštićeni. Tako se štitimo protiv ospica, polija i mnogih drugih virusa. Pitanje je samo koliki je postotak tih ljudi koji stvaraju neutralizirajuća antitijela, da li je to 60, 70 ili 80 posto, ili stvaraju samo neutralna, tzv. prepoznavajuća antitijela, koja nemaju mogućnost stvaranja imuniteta. Za sada podaci pokazuju da se stvara imunitet i da on može trajati. Zato javnost ne bi trebala biti zabrinuta, stvorit ćemo imunitet – kazao je Đikić.

Đikić je naveo da je pitanje samo vremena kada ćemo imati vakcinu protiv COVID-19.

- Trenutno imate 60 različitiv vrsta vakcina pripremljenih da prepoznaju virus. One se sada testiraju, a vrlo brzo uslijedit će i klinička ispitivanja. U Njemačkoj su već počela. Radi se to i u Americi, Australiji, Kini, Kanadi. S obzirom na tehnologiju koju posjedujemo, vakcinu ćemo imati sigurno sljedeće godine. No, ova pandemija mora nam biti odlična škola, ali ne na kratko vrijeme. Moramo osigurati dugoročno pamćenje da bi vlade, ljudi, naučnici, pripremili se za buduće pandemije koje će sigurno doći. Ne smijemo više dozvoliti da nemamo nikakve testove, lijekove, predpripremljene vakcine. Ako to osiguramo, više nam se nikada neće desiti da jedan relativno mali, blagi virus zatvori cijeli svijet – kazao je Đikić.