Svi ovi simptomi posljedica su prelaska s hladnijeg vremena na toplije, čime nam se imunitet narušava zato što zimske namirnice na kojima nam se dosada temeljila prehrana više ne pružaju organizmu ono što mu je potrebno.

Zimi nam se prehrana većinom temelji na mastima, ugljikohidratima i ukiseljenoj hrani, koja nam u tom trenutku odgovara, ali ipak da bi mogli neometano uživati u proljeću, organizam nas traži više svježih namirnica bogatih vodom, vitaminima i mineralima. Također, zimi nam je smanjena tjelesna aktivnost.

Kako bi spremno dočekali proljeće, organizam moramo pripremiti redovnom tjelesnom aktivnošću, kvalitetnim snom i uravnoteženom prehranom.

- Da bi bili zdravi, ishrana nam mora biti raznovrsna kako bi unijeli sve nutrijente koji su potrebni našem tijelu. Prvo krećemo od najbitnijeg, a to je tečnost, odnosno voda. Moramo unositi dovoljnu količinu vode. U zimskim mjesecima to mogu biti i biljni čajevi, ali, važno je da se tijelo ne navikava na jednu vrstu biljnog čaja. Što se tiče ishrane, ona bi trebala da obiluje namirnicama koje sadrže sve potrebne vitamine, minerale i primarne makronutrijente da ne bi dolazilo do nekih deficita u ishrani. Generalno, nećemo stavljati fokus na određene prehrambene artikle, ishrana treba biti što raznovrsnija, odnosno da se vodi pažnja da se unosi dovoljno voća, povrća, da se obrati pažnja da ta hrana nije procesuirana, odnosno da nije prošla kroz  proces prerade, da je što svježija, što sirovija. Najbolje namirnice za naš organizam su one koje jedemo u svježem stanju – pojašnjava Adis Šator, specijalista nutricionizma.

Dodaje da o zdravlju tijela moramo brinuti tokom cijele godine, a to podrazumijeva i unos  dovoljne količine cjelovitih žitarica, proteina poput jaja, ribe, bijelog mesa, ali, količine crvenog mesa potrebno je smanjiti.

- Ali ne treba ga izbjegavati. Što se tiče vitamina i minerala oni idu preko voća i povrća najviše. Poželjno je unositi i određene količine antioksidanata. Generalno slabo smo aktivni, a naša tradicionalna ishrana fokusirana je na period kada su ljudi fizički bili mnogo aktivniji, pa im je trebala veća količina kalorija, odnosno energije za obavljanje svih tih aktivnosti, dok je danas taj neki sjedilački način života, pa to nije baš dobro za naše zdravlje. Veliki broj ljudi je gojazno, pretilno. Fizička aktivnost nam je potrebna za održavanje našeg zdravlja, za funkcionisanje našeg tijela. Fizički aktivni ljudi u teorijskom dijelu, dugovječniji su i zdraviji. Deficiti sa zdravljem uglavnom su posljedica neaktivnosti, usporeni smo, tromi. Kako pripremimo naše tijelo tako će ono i reagovati – upozorava Šator.

Nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly kaže da bi održali imunitet moramo imati uravnoteženu ishranu.

- Jedite raznovrsnu ishranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, proteinima i zdravim mastima. Posebno se fokusirajte na hranu bogatu vitaminima C, D i E, te mineralima cinkom i selenom, koji su ključni za jačanje imunološkog Sistema – ističe O’Reilly.

Pojašnjava da postoje određene vrste hrane koje, kada se konzumiraju u prevelikim količinama ili često, mogu negativno uticati na imunitet.

Prerađena hrana: Hrana visoko prerađena, poput brze hrane, grickalica i slatkiša s visokim procentom šećera, može oslabiti imunološki sistem i povećati rizik od upalnih bolesti.

Hrana s visokim udjelom šećera: Prekomjerna konzumacija šećera može smanjiti sposobnost bijelih krvnih ćelija da uništavaju bakterije. Također može dovesti do povećanog rizika od pretilosti, što dodatno opterećuje imunološki sistem.

Zasićene masti: Hrana bogata zasićenim mastima, poput pržene hrane, može povećati upalu u tijelu i oslabiti imunitet.

Alkohol: Prekomjerna konzumacija alkohola može oslabiti imunološki sistem i povećati osjetljivost na infekcije.

Nedovoljan unos voća i povrća: Nedostatak voća i povrća u prehrani može rezultirati nedostatkom esencijalnih hranjivih tvari poput vitamina C, vitamina E, beta-karotena i drugih antioksidansa koji su ključni za normalno funkcionisanje imunološkog sistema.

Nedostatak proteina: Nedostatak proteina u prehrani može oslabiti imunološki sistem jer proteini su ključni za izgradnju imunoloških ćelija i antitijela.

Brza hrana i pržena hrana: Hrana koja je visoko pržena ili pržena u ulju može sadržavati visok procenat trans-masnih kiselina koje mogu izazvati upalu i oslabiti imunološki sistem.

Objasnila je i koje suplemente, uz dobru prehranu, možemo uzeti kako bi ojačali organizam.

Vitamin D: Ako niste izloženi dovoljno sunčevoj svjetlosti, razmislite o uzimanju dodataka vitamina D3 sa K2 vitaminom. Vitamin D igra ključnu ulogu u jačanju imuniteta.

Probiotici: Unos probiotika može pomoći u održavanju zdrave crijevne flore, što je važno za imunološki sistem. Uzmite u obzir konzumaciju probiotičkih namirnica poput jogurta i kefira i/ili uzimanje probiotičkih dodataka.

Omega-3 masne kiseline: Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput plave ribe, lanenih sjemenki i oraha, može pomoći u smanjenju upala i jačanju imuniteta.

Antioksidansi: Uključite u ishranu namirnice bogate antioksidansima poput bobičastog voća, špinata, brokule i paprike, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i jačaju imunitet.

Hidratacija: Pijte dovoljno vode kako biste održali hidrataciju organizma i stimulisali normalno funkcionisanje imunološkog sistema.

Priprema organizma za prelazak s zime na proljeće zahtijeva pažljivu brigu o zdravlju i dodatnu podršku, posebno za hronične bolesnike.

- Slijedeći ove savjete, možete pomoći svom tijelu da se prilagodi promjenama sezone i ostane zdravo i otporno. Uvijek je važno konsultovati se sa svojim doktorom ili nutricionistom prije nego što napravite bilo kakve značajne promjene u prehrani ili načinu života – naglašava O’Really I dodaje extra savjete za hronične bolesnike:

Redovne kontrole: Redovno pratite svoje zdravstveno stanje uz pomoć svog doktora kako biste osigurali da vaša terapija bude prilagođena vašim potrebama tokom promjena sezone.

Konsultacije s nutricionistom: Ako imate hronično zdravstveno stanje, obratite se nutricionistu za personalizirane savjete o ishrani i dodacima prehrani koji mogu podržati vaše zdravlje.

Redovna fizička aktivnost: Ako je moguće, održavajte redovnu fizičku aktivnost prilagođenu vašim mogućnostima. Umjerena tjelovježba može poboljšati cirkulaciju, smanjiti stres i ojačati imunitet.

Odmor i relaksacija: Neka vaša rutina obuhvati vrijeme za odmor i relaksaciju kako biste smanjili stres i podržali oporavak organizma.

Poštujte terapiju: Redovno uzimajte propisanu terapiju i pratite upute svog doktora kako biste održali kontrolu nad svojim zdravstvenim stanjem.

- Proljeće je doba čestih viroza i proljetnog umora. Proljetni umor je prirodna pojava, te je za očekivati blaži pad imuniteta i osjećaj malaksalosti. Poslije zime koja istroši organizam, može se očekivati da organizam traži malo više pažnje i podsticaja za normalno funkcionisanje. Period zime nam uskraćuje i čest boravak u prirodi, na suncu, često je i zrak izuzetno zagađen, tu je i manji izbor prirodnih lokalnih namirnica. Sve to doprinosi trošenju organizma i potrebi za obnavljanjem snaga. Uz to dolaze mnoge proljetne viroze, jer su virusi vrlo aktivni u prelaznim periodima. Virusima godi prelazna temperatura, tako da smo podložniji virusnim oboljenjima. Često pri tome pribjegavamo uzimanju antibiotika, što je potpuno neispravno i kontraproduktivno. Antibiotici su vrlo korisni lijekovi kada se ipravno upotrebljavaju, a isto tako opasni ako je primjena nekritična, te mogu narušiti imunitet. Većina laika misli da mogu uzeti nešto za imunitet i da je to dovoljno da se osjete poletnim i punim zdravlja u proljetnom periodu. Ipak, imunitet je vrlo složen sistem, te ne postoji magična pilula koja može riješiti problem i dovesti do ozdravljenja, iako postoje mnogi prodavači preparata za imunitet, koji upravo to tvrde. Imunitet nije glup. Ne možete organizmu stalno davati loše gorivo i onda jednim preparatom (ili više njih) poništiti sva negativna djelovanja tog goriva - opominje nutricionistica Safija Softić Namas. 

Objasnila je i šta misli pod loše gorivo.

- To je sve što unosimo u organizam na bilo koji način, a štetno je za isti. Sveobuhvatno se može reći da loši životni stilovi nikako ne pogoduju normalnom funkcionisanju imuniteta. Loša prehrana, konzumiranje alkohola, cigareta i narkotika, previše lijekova, nedovoljna fizička aktivnost, nemogućnost nošenja sa svakodnevnim stresom, nezdrav san, nezadovoljstvo vlastitim postignućima, loši međuljudski odnosi, općenito mentalna nehigijena; sve je to loše gorivo. Naročito je problem veliki onda kada se više ovih faktora udruže. Ne postoji pilula koja može poništiti sva ta štetna djelovanja koja mogu nastati na ovaj način. Tu je za popravak imuniteta potrebno raditi na rješavanju uzroka njegovog poremećaja. Na primjer, ako osoba zloupotrebljava nikotin (pušenje) i zbog toga se često razbolijeva, potrebno je da prestane pušiti. Ako je fizički neaktivna, potrebno je da promijeni svoje navike i uključi fizičku aktivnost i sl. Naravno, ovakve navike nije lako mijenjati, ali je dokazano da njihovom promjenom dolazi do višestrukih poboljšanja zdravlja, dok uzimanje određenih preparata za imunitet, bez promjene ovih faktora, uglavnom samo privremeno ili nikako ne dovodi do poboljšanja - kaže Softić Namas. 

U proljetnom periodu viroza, dodaje,  ne bi bilo loše svakodnevno koristiti supe pravljene na temeljcu, sa povrćem.

- Takve supe su bogate aktivnim supstancama i poznato je da "dižu iz mrtvih". Također, svježe cijeđeni sokovi od povrća i voća mogu djelovati korisno jer su to koncentrati vitamina i minerala, a lako ih je popiti, pogotovo kada osoba sa virozom nema apetit da konzumira drugu hranu ili je toliko iscrpljena da nema snage žvakati. Tu je korisno iscijediti pomalo korjenastog povrća poput đumbira, kurkume, mrkve, hrena, rodakve, peršuna, a isto se može dodati i u supe. Boravak u prirodi pogoduje imunitetu. U proljeće napokon doleze sunčani dani, te ih je potrebno maksimalno iskoristiti - zaključuje Softić Nemas.