Navika da se priprema puno jela, masnih salata sa majonezom, pečenja, kolača, udar je na zdravlje i kilažu, pa mnogi često nakon praznika dobiju koji kilogram više, postaju tormi, sa tegobama u želucu...

Tarik Zolotić

Kako biste uživali u predstojećim danima, izbjegli grižnju savjesti i tegobe, Tarik Zolotić, nutricionist, savjetuje šta jesti, a šta izbjegavati, a sve u skladu sa zdravim principima prehrane.

- Kod nas je praznična sofra, pa i novogodišnja, nezamisliva bez kalorične, hrane za užitak, sreću, zadovoljstvo, koja obiluje mastima i šećerima koji imaju sedativni efekt. Pite, pečenje, kolači, grickalice, sokovi, alkohol..., sve to naći će se na stolu. Radi se o vrlo kaloričnim, a s druge strane, nutritivno vrlo siromašnim zalogajima – ističe Zolotić.

Kao primjer navodi kako jedna porcija ćevapa sa somunom ima više od 800, zvrk bureka 600, a samo jedan kolač 500 kalorija.

- Naravno da tu nećete stati, tokom večeri jest ćete još puno toga i zaljevati alkoholnim i gaziranim pićima. Treba znati da samo pola litra alkoholnog ili bezalkoholnog pića sadrži više od 250 kalorija. Kad sve saberete, jedan praznični ručak ili večera, u ovom slučaju, neće iznositi manje od 1.300 do 1.500 kalorija. To je velika količina uzmemo li u obzir da su prosječne dnevne potrebe za žene od 1.800 do 2.200, a za muškarce od 2.200 do 2.500 kalorija. To znači, da ćete samo jednim obrokom unijeti većinu dnevnih energetskih potreba – pojašnjava Zolotić.

No, praznici ne bi bili to što jesu, da se tokom tih dana ne pretjeruje u mnogim stvarima, pa i u hrani i piću. Naravno, da i nakon ovakvih pojašnjenja nije smisao odreći se svega jer je ipak Nova godina, ali da treba birati šta ćete jesti i piti i uz to biti umjereni, svakako stoji.

- Moj savjet je izbjegavati pohovano i prženo u dubokom ulji, soseve i kečape koji sadrže ogromnu količinu kalorija. Bosanci i Hercegovci poznati su po konzumiranju velike količine hljeba i peciva, što također nije dobro. Jedno istraživanje je pokazalo da na godišnjem nivou unesemo više od 117 kilograma hljeba po glavi stanovnika. To su namirnice koje obiluju ugljikohidratima, siromašne su važnim nutrijentima i kao takve opteretit će organizam – ističe Zolotić.

No, kalorije se unose i pićima, bezalkoholnim i alkoholnim.

- Alkohol je dupli šećer, po jednom mililitru ima sedam kilokalorija. O drugim negativnim učincima alkohola na zdravlje ne treba posebno ni govoriti. Ali praznik je, pa mnogi neće odoliti čašici. Moj savjet je biti umjeren i piti nakon obroka jer će hrana djelimično usporiti apsorpciju i djelovanje alkohola. Dakle, birati zalogaje sa povrćem, ribom, bijelim mesom. Preporuka je uz obrok pojesti i salatu bogatu vlaknima, i što je također važno, jesti polako i uživati u hrani. Slatke napitke zamijeniti vodom, a poželjno je popiti čašu, dvije vode i prije obroka kako bi unos hrane bio manji – navodi Zolotić.

Ali i ako se ne budete pridržavali ovih savjeta i pretjerate sa trpezom nije strašno, kaže naš sagovornik, ukoliko to ne postane navika nakon praznika.

- Treba znati da praznični obrok predstavlja svega oko tri posto naših mjesečnih obroka, ako uzmemo da dnevno tri puta jedemo, i 0,2 posto godišnjih obroka, te da taj postotak neće ni pogoršati ni popraviti naše cjelokupno zdravstveno stanje ako ne postane navika. Kako kažu – mala greška ostaje mala, ali postaje velika ako se ponavlja. Hoću da kažem da svako od nas pravilnu prehranu, sebi i svojoj porodici, treba osigurati 365 dana u godini, a ne misliti o tome samo tokom praznika – istakao je Zolotić.