Kako su istaknuli organizatori,  sama ideja festivala kulture "Slovo Gorčina" potječe od Maka Dizdara, koji je još pred kraj života imao zamisao da u svom rodnom gradu dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije. Organizatori navode kako se oni danas vode tom idejom i prate taj cilj, okupljaju sve ono najbolje što je stvarano na ovim prostorima prije svega u književnosti i poeziji, a i u drugim oblastima, poput muzike, likovne umjetnosti, teatra itd.

Također, cilj je predstaviti Stolac kao jedinstveni grad, ali i raditi na promociji značajnih lokaliteta, počevši od nekropole stećaka Radimlja, kao tradicionalne lokacije održavanja.

Počasni predsjednik Udruženja "Slovo Gorčina" Gorčin Dizdar na konferenciji za medije u Mostaru je podsjetio kako festival nosi ime po jednom od najvažnijih likova iz istoimene pjesme u kultnoj zbirci "Kameni spavač".

Izvorište Makovog najznačajnijeg djela

Prema njegovim riječima, cjelokupno Makovo pjesničko bavljenje bosanskim srednjim vijekom zapravo je započelo pjesmom "Gorčin", pa tako ovo ime predstavlja i svojevrsno izvorište njegovog najznačajnijeg djela.

- Ove godine, direktno ćemo se prisjetiti Maka Dizdara i njegovog djela kroz recital njegove poezije u izvedbi Izudina Bajrovića na Radimlji, te kroz promociju knjige "Mak i bosnistika", autorice Elmedine Maglajlije-Hodžić. Kao i svake godine, dio programa će se održavati u Makovoj hiži, muzejsko-galerijskom centru Fondacije "Mak Dizdar" posvećenom Maku Dizdaru. Kroz ovaj festival, Makovo djelo i misija nastavlja živjeti, a umjetnici različitih disciplina po prvi put ili iznova upoznaju njegovu poeziju - istaknuo je Dizdar.

Član Upravnog odbora i predsjednik Organizacionog odbora festivala Dubravko Barbarić pojasnio je kako inicijalna namjera Festivala nije samo predstavljanje umjetničkih djela već da sa svakim "novim izdanjem festivala postajemo značajno ishodište inspiracije za nove rukopise, slike, predstave i muzičke kompozicije".

Ovogodišnji bogat i raznovrsni program Festivala počinje u petak u 21 sat na nekropli stećaka Radimlja gdje će gosti imati priliku degustirati vrhunska vina sponzora Vinarije "Carski Vinogradi Mostar" i lokalne delicije.

Predstavit će se banjalučki kompozitor David Mastikosa, kojeg će pratiti izvođači Bartolomej Stanković, Snježana Pavićević i Andrea Fisher. Na pozornici će nastupati i hor BKZ Preporod Brčko. Nakon toga, stručni žiri u sastavu Lejla Kalamujić i Nenad Rizvanović će proglasiti najbolje mlade pjesnike i pjesnikinje, odnosno prva tri dobitnika nagrade "Mak Dizdar" 2023. godine za najbolju neobjavljenu zbirku poezije. Na kraju večeri, publika će imati priliku prisustvovati programu posvećenom gostu pjesniku, književniku Asmiru Kujoviću. Na kraju večeri publika će se zabaviti uz muziku poznatog bosanskohercegovačkog glazbenika ZliJaya.

Posebna festivalska nagrada

Na ovogodišnjem festivalu publici će se drugog dana predstaviti bh. umjetnik Denis Haračić sa svojom izložbom "Reject". Pored Haračićeve, bit će otvorena izložba "Muzej Bosanskog kraljevstva, Povelje i pisma bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)", a nakon toga upriličit će se okrugli stol "Naslijeđe bosanskog srednjovjekovlja".

Između ostalog, na Festivalu će se predstaviti mađarski književnik Laszlo Vegel. Nakon toga, prema ocijeni stručnog žirija, bit će dodijeljena posebna festivalska nagrada Prije svitanja, namijenjena svim učesnicima bez ograničenja. Na kraju večeri, publika će uživati u razgovoru s doajenom bh. književnosti akademikom Abdulahom Sidranom.

Solistički koncert održat će Božo Vrećo s početkom u 22 sata na nekropoli stećaka Radimlja.

Trećeg dana Festivala u nedjelju, 30. jula u Makovoj hiži bit će predstavljena zbirka pjesama "Titove pjesme", autora Adnana Bratića.  Iz Srbije dolazi umjetnik Branimir Karanović s izložbom "Pohvala ruci", a nakon toga, u okviru programa "In memoriam", Mile Stojić, Enes Karić, Hadžem Hajdarević, Vahidin Preljević i Alija Pirić će predstaviti i podsjetiti na značaj bogatog stvaralaštva koje je za sobom ostavio književnik i profesor Dževad Karahasan.

Bugarska savremena spisateljica Zdravka Evtimova će se također predstaviti publici.

Festival će zatvoriti kultna bh. predstava, nastala u produkciji Kamernog teatra 55, "Mirna Bosna", koja je nastala po tekstu Borisa Lalića, u režiji Saše Peševskog, saopćili su organizatori.