VEZANI TEKST - Von der Leyen: Donosimo pravu ponudu za BiH u pravom trenutku

U našu zemlju stigla je uoči Izvještaja o napretku BiH u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu koji će biti objavljen 8. novembra. 

Na press konferenciji nakon sastanka, Von der Leyen i Krišto hvalile su jedna drugu. Osim toga, imali smo prilike čuti da nas Evropa želi, da će nam dati i milijarde, neke bespovratno, a neke kao zajam, ali reforme se moraju provesti. 

Krišto je puna optimizma, kao i njen stranački šef Dragan Čović, poručila kako vjeruje da će iz Brisela za sedam dana stići zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. 

Von der Leyen i nije baš takvo što izgovorila, iako je rekla da istinski žele vidjeti napredak BiH na evropskom putu. Potencirala je naravno ispunjavanje 14 prioriteta koji se nalaze pred našom zemljom već godinama i važnost reformi.  

Austrija, Hrvatska i Slovenija žele da Brisel u iduća dva mjeseca otpočne razgovore s Bosnom i Hercegovinom oko njenog primanja u Evropsku uniju, rekla je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon prošle sedmice nakon godišnjeg redovnog sastanka podunavskih zemalja održanog u Brdu kod Kranja.

BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za članstvo, no pregovori još nisu počeli.

- Austrija, Hrvatska i Slovenija su veliki prijatelji proširenja EU-a. Vjerujemo da je sada politički trenutak da EU krene prema novom proširenju, pa da Evropa postane snažnija i ujedinjenija zbog geopolitičke situacije. To je međutim dvosmjerna ulica. I EU i zemlje kandidati moraju biti spremni - dodala je.

Tanja Fajon

Međutim, tu i su i države koje se protive otvaranju pregovora, među kojima su Njemačka i Nizozemska. 

Krajem augusta na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojeno je pet zakona koji se vežu za evropski put BiH - Zakon o vinu, Zakon o strancima, Zakon o ombudsmanu, Zakon o slobodi pristupu informacijama te Zakon o VSTV-u.

Međutim, kada je riječ o petom zakonu, iz VSTV-a su prije desetak dana zatražili prolongiranje njegove primjene zbog potencijalne suspenzije imenovanja.

Iako BiH nije ispunila 14 prioriteta Evropske komisije koji su 2019. godine dostavljeni, predstavnici stranaka koje čine koaliciju na državnom nivou - "Trojka", SNSD i HDZ - izražavaju optimizam da će zbog rata u Ukrajini i opasnosti koje nosi ruski utjecaj na prostoru Balkana, našoj državi biti progledano kroz prste te da ćemo ipak dobiti datum za početak pregovora.

I dok se vladajuća koalicija hvali evropskim zakonima, ni na vidiku nema političkog dogovora o onim koje je Evropska unija vidi kao ključne - zakoni o sprečavanju sukoba interesa, o sprečavanju pranja novca, te zakoni o Sudu BiH i o Ustavnom sudu BiH.

- Prva od šest presuda Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH, koje se danas zovu "Sejdić-Finci", donesena je prije 14 godina, koliko ima i ključnih prioriteta. Ništa se nije poduzelo da se po njima postupi. Da budem vrlo jasan, razvoj koji trenutno imamo nije uspješna priča - kazao je za RSE Romeo Franz, njemački zastupnik u Evropskom parlamentu koji je na čelu delegacije za BiH.

Prema tim presudama, Ustav i Izborni zakon BiH su diskriminatorni.

VEZANI TEKST - Jesu li usvojeni "evropski zakoni" napredak ili nazadak?

Romeo Franz, koji je potpredsjednik delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, kaže kako su vlasti "nedovoljno uradile" i pri tome prstom upire na vladajuće iz Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom.

Franz je istaknuo da je nakon tri godine samo jedan od 14 prioriteta ispunjen – ukidanje smrtne kazne u entitetu Republika Srpska. Međutim, tu odredbu nije ukinuo entitetski parlament, već Ustavni sud BiH u oktobru 2019. godine.

Matjaž Nemec, slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu i član odbora za BiH, za RSE je kazao kako je "napredak, ipak, vidljiv ako se usporedi sa situacijom od prije nekoliko godina".

- Usvojeno je pet-šest zakona i to se zna u Briselu. Sad je ključno - kako dalje. Zakoni o sudu i o pranju novaca bitni su za početak pregovora. Ako bi Bosna i Hercegovina otvorila pregovore s EU-om, mislim da onda političari u BiH ne bi imali druge mogućnosti nego da pripreme ove najteže zakone po EU standardima - kazao je Nemec.

Bosna i Hercegovina podnijela je zahtjev za članstvo u EU 15. februara 2016. godine. Evropska komisija je u maju 2019. objavila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, u kojem je utvrdila 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU.

U decembru 2022. BiH je dodijeljen status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU uz pretpostavku da će provesti korake navedene u komunikaciji Komisije iz oktobra 2022. o politici proširenja kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracijama i temeljna prava.