VEZANI TEKST - Vijeće ministara BiH i Vlada Hrvatske razgovarali o svemu, konkretne zaključke nisu iznijeli

- Razgovarano je o granici i imovini građana BiH i firmi iz BiH u Hrvatskoj u smislu da je to nešto o čemu treba razgovarati, da treba razgovarati o otvorenim pitanjima koja su važna za BiH i za Hrvatsku. To je otvorena tema. O tome će se razgovarati dalje na idućoj zajedničkoj sjednici – kazao je Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Na zajedničkoj sjednici održanoj u utorak nisu doneseni nikakvi zaključci o još jednom važnom pitanju za Bosnu i Hercegovinu, a to je pitanje izgradnje odlagališta radiokativnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, blizu granice s BiH.

Stavljanju ovog pitanja na dnevni red zajedničke sjednice protivila se hrvatska strana, a o njemu je razgovarano na insistiranje prije svega ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca koji je nakon sjednice ocijenio da sama situacija oko stavljanja tačke na dnevni red govori o tome kakvo postoji raspoloženje u Hrvatskoj.

- Nije bio važnijeg pitanja od zaštite zdravlja 250.000 ljudi iz BiH. I dalje pozivamo sve da se pridruže tome da se nađe treća lokacija. Naš ekspertni i pravni tim nije zadovoljan protokom informacija s hrvatske strane. Htjeli smo da napravimo zajednička radna tijela, ali ne postoji saglasnost druge strane. Zabrinut sam stavovima koje sam čuo s hrvatske strane.

Nisam prihvatio njihove zaključke, oni nisu prihvatili zahtjeve koji su utvrđeni na sjednici Vijeća ministara BiH, tako da mogu da kažem da ne postoji spremnost hrvatske strane da argumentovano govorimo i pokušamo naći najbolje rješenje – izjavio je Košarac nakon zajedničke sjednice.

Na pitanje da li je na zajedničkoj sjednici s Vladom Hrvatske ipak bilo riječi o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava BiH, Hurtić je odgovorio da nije bilo govora o tome niti ima potrebe o tome razgovarati bilo gdje osim u institucijama Bosne i Hercegovine jer je to pitanje isključivo Bosne i Hercegovine.

Ipak, na press konferenciji nakon zajedničke sjednice spomenuto je i komentirano pitanje izmjena Izbornog zakona BiH.

VEZANI TEKST - Konaković se pokušava pravdati nakon burnih reakcija na izjavu da će se Hrvatska pitati za izborno zakonodavstvo BiH

Odgovarajući na pitanje novinara, Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, je kazala da to nije bilo na zajedničkoj sjednici jer se radi o pitanju političkih predstavnika i institucija BiH, ali je dodala da to pitanje opterećuje odnose unutar institucija BiH pa i njen evropski put i da ga treba kao prioritetno riješiti.

Rekla je da se nova parlamentarna većina ("Trojka", HDZ i SNSD) obavezala da će se u roku od šest mjeseci provesti "ograničene promjene Ustava i izbornog zakonodavstva jer je to i obaveza u skladu s odlukama Ustavnog suda o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, kao i presudi Evropskog suda za ljudska prava".

Nadovezao se Andrej Plenković, premijer Hrvatske, pa je kazao da je to pitanje "politički važno s aspekta interesa da Bosna i Hercegovina dobro funkcionira te da su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna, kao i svi drugi građani Bosne i Hercegovine".

- Naše je razumijevanje da je postignut politički dogovor da će se raditi na ograničenim ustavnim izmjenama i na reformi izbornog zakonodavstva i očekujemo da svoj dio odgovornosti preuzmu političke stranke i institucije u Bosni i Hercegovini, kako to i treba biti, i donesu novi okvir koji će biti puno pravičniji i pravedniji nego ovaj u kojem se posljednjih nekoliko godina događa da pripadnici jednog naroda svojim glasovima biraju predstavnika drugog konstitutivnog naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine - rekao je Plenković, te dodao da "politika hrvatske vlade nije stvarati antagonizam niti animozitet prema bilo kojem od konstitutivnih naroda ili političkih aktera, nego kreirati atmosferu koja će omogućiti da se ti problemi riješe".