Gojko Jelić, voditelj širokobriješkog Ogranka Matice hrvatske kazao je kako je Šušak, inače rođeni Širokobriježanin, ''bio pravi čovjek za pravo vrijeme i zato nemamo pravo na zaborav''.

O Šušku su na "večeri sjećanja" govorili Zdenko Ćosić, izaslanik u hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH te jedan od osnivača HDZ-a BiH te predsjednik Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić. 

- Ovih dana lijepo je biti Hrvat iz zapadne Hercegovine, kada su ovi dani sjećanja, a to nije uvijek bilo tako - rekao je Šoljić podsjetivši na djetinjstvo i lično poznanstvo sa Šuškom. Prisjetio se kako je već u trećem razredu gimnazije Gojka Šuška i još neke kolege UDBA zatvorila i držala u zatvoru. Šušak je kasnije završio u emigraciji u Kanadi. 

Izaslanik u hrvatskom Klubu Doma naroda Parlamenta BiH Zdenko Ćosić naglasio je "Šuškovu ulogu u političkoj pomirbi Hrvata".

- Znao je da nema Hrvatske bez nacionalnog pomirenja. Ideologije, koje god bile, moraju se pomiriti za ideju hrvatske države. To je Šušak praktično pokazao - rekao je Ćosić.  

Šuškova uloga se, dodao je Ćosić, najbolje može opisati izjavom bivšeg američkoga ministra obrane Williama Perrya koji je kazao kako je Šušak bio "ključan čovjek za uspostavu hrvatske slobode i uspostavu mira na ovim prostorima". 

- Kada to kaže jedan ministar odbrane Sjedinjenih Država za vas, onda se nema tu što dodati - rekao je Ćosić. 

Tokom večeri sjećanja prikazan je i kratki dokumentarni film o Šušku i njegovom političkom i ratnom djelovanju.

Gojko Šušak je bio jedan od najvećih zagovornika osnivanja tzv. Herceg-Bosne te velik poklonik Mate Bobana, a takvu je hrvatsku politiku predvođenu Franjom Tuđmanom Haški sud proglasio udruženim zločinačkim poduhvatom.

Haški tribunal je u novembru 2017. godine izrekao pravosnažnu presudu šesterici bivših političkih i vojnih čelnika tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Na dan pada Vukovara, 18. novembra 1991. godine, u Grudama je utemeljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, paradržavna tvorevina koja je sve do svog raspuštanja bila pod direktnom kontrolom Gojka Šuška. Ponajbolja hrvatska istraživačka novinarka Jasna Babić u svojim je knjigama "Zagrebačka mafija" i "Urota Blaškić" detaljno opisala posljedice "hrvatske državne politike" prema Bosni i Hercegovini.

Šuškov patronat nad tzv. Herceg-Bosnom rezultirao je nizom krvavih ratnih zločina kojima se Haški sud bavio sve do presude "šestorki", a kasniji pokušaji prikrivanja prave prirode Tuđmanove i Šuškove politike u BiH izrodili su paraobavještajno i mafijaško podzemlje čiji utjecaj na javni život Hrvatske još uvijek ne jenjava.

Kako je pisao hrvatski Index, Šušak je nedvojbeno kontroverzna figura novije hrvatske historije, kojeg mnogi nekritički slave kao nacionalnog junaka ključnog za pobjedu u Domovinskom ratu, dok drugi ukazuju na to da je Ministarstvo odbrane pod njegovim vodstvom bilo leglo kriminala te kako bi Šušak da je poživio, najvjerojatnije završio optužen u Hagu za ratne zločine.

Dvostruka linija komandovanja u Hrvatskoj vojsci, koju je Šušak uveo, prema nekim svjedočenjima upućenih dovela je do pada Posavine 1992., a prema jednoj verziji događaja, to je bila posljedica dogovora između Šuška i vođe bh. Srba, ratnog zločinca Radovana Karadžića. Nesporno je da su lideri bh. Hrvata i lideri bh. Srba međusobno pregovarali o podjeli BiH, kao i da je Šušak bio ključna osoba za upravljanje HDZ-om BiH u skladu sa Tuđmanovim željama.