VEZANI TEKST - NSRS usvojio zaključke: Pozvan sudija iz RS-a da se povuče iz Ustavnog suda BiH

- Knežević je našao najbolji način da ispoštuje odluku Narodne skupštine, a da sačuva dignitet sudijske funkcije - rekao je Stevandić za Srnu.

Knežević je za Glas Srpske potvrdio da će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju.

- Za nekoliko mjeseci ispunjavam uvjete za prijevremenu penziju - istakao je Knežević i pojasnio da zahtjev za razrješenje podnosi Ustavnom sudu BiH koji na kraju i odlučuje o tome, a očekuje da sve bude završeno najkasnije do kraja godine.

Zlatko Knežević rođen je 1960. godine. To praktično znači da je još sedam godina mogao biti sudija Ustavnog suda BiH, jer je starosna granica za odlazak u penziju sudija 70 godina. Na dužnost sudije Ustavnog suda BiH stupio je u julu 2011. godine, a dužnost predsjednika Ustavnog suda obavljao je od maja 2018. do maja 2021. godine.

Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a održanoj 26. aprila usvojeni su zaključci o povlačenju sudije iz RS-a iz Ustavnog suda BiH. Glasanjem da se u RS-u ne provode odluke Ustavnog suda BiH i da se iz njega povuče srpski sudija, vladajuća koalicija na čelu sa SNSD-om poručila je da ne prihvata selektivnu pravdu i neustavne odluke ovog suda, na čijem udaru je "srpski narod i imovina RS-a".

Milorad Dodik je zaključcima doveo pred svršen čin sudiju Kneževića, te se mjesecima spekuliralo da li će poslušati lidera SNSD-a ili ostati dosljedan onome što se zove neovisnost sudske vlasti od politike. Ovim je potezom sudija Ustavnog suda BiH ipak se odlučio za politički nalog. 

Ramiz Salkić, zastupnik SDA u NSRS-u, za Faktor je kazao da Knežević na indirektan način poštuje zaključke NSRS-a o povlačenju iz Ustavnog suda BiH.

- Knežević ispunjava političke zahtjeve svojih mentora. S obzirom na to da u Ustavnom sud BiH već nedostaje jedan sudija Srbin, zbog odlaska Miodraga Simovića u penziju, a NSRS vjerovatno neće stavljati imenovanje njegovog nasljednika na dnevni red, Ustavni sud BiH ostaje bez dvojice sudija iz reda srpskog naroda. Politički cilj bit će ostvaren, ako nema niko iz RS-a. Ovaj Kneževićev potez je dodatni prostor Dodiku za hajku jer je cilj da delegitimišu Ustavni sud BiH i da jača svoju priču kako taj sud radi protiv Srba i RS-a – zaključuje Salkić.

VEZANI TEKST - "Trojka" i HDZ BiH planiraju 21. juna imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH?

A prije samo tri godine Knežević je govoreći o državnoj imovini i knjiženju imao potpuno drugačiji stav nego što su to zaključci NSRS-a kojima se pod izgovorom prijevremenog penzionisanja povlači iz ovog suda. Državna imovina bila je za Dodika okidač da krene sa udarima na Ustavni sud BiH. 

Knežević je tada i slikovito pojasnio da uknjižena imovina na BiH ni u kojem slučaju neće smanjiti omjer entiteta ili povećati, kako je sada 51:49 između Federacije BiH i Republike Srpske.

- Dakle, ne postoji mogućnost da se smanji teritorija Republike Srpske. Primjer je zgrada UIOBiH koja se nalazi u Banjoj Luci i njeno je vlasništvo, pa nije smanjena teritorija Banje Luke i Republike Srpske - pojasnio je on.

Knežević se u emisiji Pečat dotakao i budućnosti Ustavnog suda BiH, odnosno stranaca u njemu.

- Јa vidim budućnost Ustavnog suda BiH onako kako kaže Ustav i Parlamentarna skupština BiH. Ako promjene, a Ustav BiH dopušta promjenu stranih kolega, onda je to budućnost Ustavnog suda. Ako ne promijene, ostaje onako kako jeste - naglasio je Knežević. 

VEZANI TEKST - Umjesto ostavke: Zlatko Knežević obavijestio NSRS da će podnijeti zahtjev za prijevremenu penziju

U Ustavnom sudu BiH sjedi devet sudija. Četiri bira Parlament FBiH, dva NSRS, a tri su stranci koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH. Zbog odlaska u starosnu penziju, već neko vrijeme dva mjesta su upražnjena. Nasljednika Mate Tadića bira Parlament FBiH, a Miodraga Simovića NSRS.  

Stranke "Trojke" i HDZ namjeravaju na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zakazanoj za 21. juni, imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. NSRS, kao što nam je to Salkić rekao, očigledno neće imenovati nasljednika Miodraga Simovića. 

Ono što je bitno, bez sudija koje imenuje NSRS, Ustavni sud BiH može nastaviti s radom. Ustavni sud BiH donosi odluke većinom, od najmanje pet glasova, kad je riječ o plenarnim sjednicama. 
 
- Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Zastupnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odgađa s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati - stoji u Pravilima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.