VEZANI TEKST - Schmidtov izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a: Kritikovao reisa Kavazovića, Dodika, hvali HDZ i novu vladajuću koaliciju

U sažetku Izvještaja koji pokriva period od 16. oktobra 2022. do 15. aprila 2023. godine navedeno je. 

1. U izvještajnom periodu dominiralo je postizborno formiranje vlasti i retorika i djelovanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS). Uspostavljanje većine izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih organa države, Federacije, RS-a i kantona nakon općih izbora 2. oktobra 2022. godine završeno je neviđenom brzinom.

2. Međutim, predsjednik i dva potpredsjednika Federacije još se nisu dogovorili oko formiranja nove vlade. Potaknuo sam sve političke stranke da postignu kompromis. Naglasio sam da je dugogodišnji politički zastoj u Federaciji štetan za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i njen put ka EU integracijama. Nastavak sadašnje prelazne vlade ne bi imao demokratski legitimitet.

3. Ustavni sud BiH je 23. marta 2023. godine odlučio da su moje odluke od 2. oktobra 2022. godine, kojima su izmijenjeni Ustav Federacije i Izborni zakon, u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i relevantnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.

4. Secesionistička retorika i djelovanje vlasti RS-a, odnosno gospodina Milorada Dodika, pojačano je u izvještajnom periodu. To truje političku klimu u entitetu i cijeloj državi. Vlasti RS-a kategorički odbacuju autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, OHR-a i provode konfrontacioni stav prema zapadnim partnerima. Dana 24. aprila, vladajuće stranke RS-a potpisale su zajedničku izjavu sa konkretnim koracima ka otcjepljenju. Ovo je opasan razvoj događaja. Preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja su alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu.

VEZANI TEKST - Reis Kavazović poručio Schmidtu: Braniti domovinu dužnost je svakog muslimana

5. Vlasti RS-a su nastavile da podrivaju državne institucije BiH ometajući njihov rad i donošenje odluka i tražeći ustavne i zakonske nadležnosti za RS, koje pripadaju državi. Dana 27. februara 2022. godine suspendovao sam novi zakon o nepokretnostima koji je usvojila Narodna skupština RS, a koji je bio zasnovan na pogrešnom tumačenju ustavne strukture i kršenju ranijih sudskih odluka.

6. Uočavam jasnu tendenciju autoritarnosti u Republici Srpskoj, koju karakterišu zakonodavne inicijative koje dodatno sužavaju prostor za civilno društvo i medije. Bosna i Hercegovina rizikuje da postane zemlja podijeljena između autoritarnosti u jednom entitetu i demokratije u drugom.

7. Izmijenio sam zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari 20. februara 2023. godine kako bih proširio i intenzivirao njegov angažman na obilježavanju sjećanja i kazivanja istine za buduće generacije. Poricanje genocida od strane lidera RS-a i dalje predstavlja ozbiljan problem.

8. Neometano usvajanje budžeta na svim nivoima je pozitivan korak za fiskalnu održivost Bosne i Hercegovine. Osim toga i nekih pozitivnih pomaka u Brčko Distriktu, mali napredak je postignut u provođenju Agende 5+2. Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa značajnim izazovima u pogledu državne i odbrambene imovine, vladavine prava i fiskalne održivosti. Predan sam intenziviranju rada OHR-a u ovim oblastima.

U poglavlju ovog izvještaja "Opće političko okruženje" između ostalog Schmidt je napisao: 

- Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i dalje dovodi u pitanje osnovne odredbe Općeg okvirnog sporazuma za mir i vodi secesionističku politiku. Predsjednik Dodik u svom pismu premijeru Republike Srpske Radovanu Viškoviću od 6. marta 2023. promoviše pogrešno i pogrešno tumačenje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine. U ovom pismu gospodin Dodik tvrdi da Opći okvirni sporazum za mir nijednom direktnom ili indirektnom odredbom nije odredio unutrašnji kontinuitet "Republike Bosne i Hercegovine". Ovaj prijedlog zanemaruje, između ostalog, eksplicitne odredbe Ustava BiH, uključujući princip kontinuiteta između Republike Bosne i Hercegovine i BiH iz člana I.1. Ustava, što je u više navrata potvrdio i Ustavni sud BiH. Vlasti Republike Srpske i dalje podrivaju državne institucije Bosne i Hercegovine. Često blokiraju odluke o imenovanjima i traže ustavne i zakonske nadležnosti države za entitet Republika Srpska.

VEZANI TEKST - Licemjerni Schmidt: Svi Bošnjaci koji su protiv njegovih odluka su radikalni, zašto je Kavazović završio u izvještaju

Secesionistička retorika Milorada Dodika je intenzivirana tokom izvještajnog perioda. Na primjer, 24. marta 2023. rekao je: "Budućnost vidim u ujedinjenju Srbije i Republike Srpske...onog trenutka kada pokušate da otmete imovinu, mi ćemo donijeti odluku o nezavisnosti Republike Srpske. 2. februara: "Nisam spreman za rat, ali sam spreman da se Republika Srpska približi statusu nezavisne države." Dana 9. januara...Srbi nikada ne smiju dozvoliti bilo kakav oblik organizovanja osim srpske nacionalne države, a to su RS i Srbija, sa kojima imamo pravo da budemo integrisani u skladu sa međunarodnim pravom."

Pozivam Vijeće sigurnosti da ozbiljno shvati ove prijetnje. Dodikova retorika dovodi u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, što predstavlja prijetnju miru i stabilnosti u zemlji, a potencijalno i širem regionu. Dodik je također pokazao simpatije prema ulozi Rusije u ratu u Ukrajini.

Retorika međuetničke podjele i govor mržnje često se javljaju u različitim dijelovima zemlje. Nesretan primjer je napad na roditelje djece učesnice sportske manifestacije na Ilidži, koji su bili u posjeti iz Beograda, 14. januara 2022.

Podjela i ponekad agresivna retorika nekih vjerskih vođa također je povećala tenzije. Na primjer, 1. marta 2023. mitropolit srpski pravoslavni Hrizostom (Rajko Jević) je Bošnjake nazvao "muslimanima", a kasnije muslimane "muhamedancima". Drugi primjer takve retorike je izjava reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini od 4. marta Huseina ef. Kavazović -"Moramo na sve načine pokazati da smo spremni braniti institucije države Bosne i Hercegovine. Kada oni padnu, kao što su pali 1992. godine, moramo biti spremni da i ovu državu zaštitimo oružjem i, ako mogu tako reći, niko ne bi trebao imati dileme da li to treba da uradimo ili ne..."

U poglavlju "Izgradnja povjerenja i pomirenje" dotakao se etnonacionalističkih lidera, ne imenujući ih, pa čak i PTSP-a. 

- Etnonacionalistički lideri nastavljaju da slijede ratne planove podjele, ometajući pomirenje u zemlji. Ova retorika podstiče različite narative o sukobu i zločinima počinjenim tokom rata. Uvjeren sam da, uprkos mnogim napretcima i dostignućima, u određenom trenutku postaje teško, ako ne i nemoguće, da poslijeratno društvo procvjeta i nastavi dalje bez smislenog pomirenja.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je i dalje rasprostranjen i često neriješen u Bosni i Hercegovini. Neophodno je da državne institucije intenziviraju napore na izliječenju ovih trauma i doprinosu pomirenju u društvu. Također pozivam članove međunarodne zajednice da podrže takve napore.

Schmidtov izvještaj možete pročitati OVDJE