- Tuzlanski kanton je ekonomski centar, to pokazuju sve statistike, posebno kada gledamo izvoz. Također je i obrazovni centar, a i tu izvozite neke od najboljih ljudi, a jedan od primjera je ministrica u vladi Austrije Alma Zadić. TK je jedan od najznačajnijih dijelova BiH i može imati još važniju ulogu u procesu evropskih integracija. Razgovarali smo o dvije glavne teme, prva je evropski put i drago mi je da postoji osjećaj hitnosti. Dobra vijest je usvajanje Zakona o sukobu interesa BiH u Vijeću ministara i umjereni sam optimista. Za EU, proces integracija nije usmjeren samo na Sarajevo nego pokriva sve elemente društva. S obzirom na složeno uređenje BiH, kantoni su veoma važan dio tog procesa i o tome smo, također, razgovarali, odnosno šta je to što kanton može uraditi - rekao je danas Sattler.

Sattler u Tuzli

Naravno, dodao je Sattler, Ured za borbu korupcije je veliki dio procesa integracija, da se pobrinemo da ovo društvo nudi jednake prilike za sve, u kojem niko nije iznad zakona, zbog toga je to važan prioritet.

- Ohrabrujem da se u TK usvoji zakon o slobodi okupljanja. Tuzla je mjesto gdje imate tuzlanski duh, koji je poseban, pa bismo željeli da vidimo da ta legislativa bude usvojena. Još jedna tema bili su slučajevi femicida i govorili smo o tome šta je urađeno kao odgovor na to, ne samo rada policije, ali i važnog aspekta prevencije. Razgovarali smo o energiji, gdje Tuzla ima važnu ulogu. Cijela Evropa i svijet se pomjera od uglja ka zelenoj energiji. Zadovoljan sam, jer sam od premijera čuo da to aktivno promoviraju. Postoje prepreke, dobili smo neke preporuke za više nivoe vlasti u smislu kako prenamijeniti poljoprivredno zemljište da bi se gradile solarne elektrane. S naše strane postoji ne samo moralna podrška, mnogo novca izdvajamo u tu svrhu - rekao je Sattler.

Dio evropske delegacije u Tuzli je i ambasador Slovenije u BiH Damijen Sedar, koji je još jednom istakao podršku svoje zemlje BiH na putu u EU.

Premijer TK Irfan Halilagić zahvalio se na inicijativi za sastanak koja je stigla od Delegacije Evropske unije.

- Konstatirali smo da je TK kao važan dio Bosne i Hercegovine opredijeljen da ispuni sve svoje obaveze na evropskom putu. Drago mi je da je ambasador primijetio određene napretke TK, prije svega na polju borbe protiv korupcije, gdje smo kako je konstatirano, lideri, u smislu podrške koju pružamo Uredu za borbu protiv korupcije. Važna je međuentitetska saradnja na nivou jedinica lokalne samouprave, odnosno Čelića, Sapne i Teočaka, sa susjednim općinama u drugom bh. entitetu - rekao je Irfan Halilagić, premijer TK.

Ambasador Sattler govorio je i o ruskom utjecaju u BiH i politici "srpskog sveta" rekavši da napad na Ukrajinu nije samo napad na susjeda, nego napad na naš način života i moderna demokratska društva.

- Bilo je predviđanje da će evropsko jedinstvo, kao odgovor na napad Rusije, trajati nekoliko mjeseci, ali dvije godine kasnije imamo 12 paketa sankcija. Promijenile su se i geopolitičke prilike, što je dovelo do novog mementuma po pitanju procesa proširenja EU-a. Na Zapadnom Balkanu imali smo stagnaciju, ali u posljednje dvije godine imamo novi mementum, počeli smo pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, BiH je dobila kandidatski status i sada imamo šansu za veliki korak i priliku da BiH sustigne druge zemlje. U posljednje dvije godine predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen bila je u BiH četiri puta, također ministri zemalja koje nisu uvijek na prvoj linji borbe za proširenje, tu je bila predsjednica Slovenije u februaru, a ove sedmice imali smo ministre vanjskih poslova tri važne zemlje Njemačke, Italije i Austrije, koje snažno podržavaju EU integracije. Iskoristimo ove dobre vijesti da napravimo napredak - rekao je Sattler.

On je istakao da su ostale još dvije sedmice u kojima se mnogo toga može uraditi.

- Između ostalog, tu je Zakon o zaštiti ličnih podataka, dugo iščekivana odluka o imenovanju nacionalnog koordinatora za IPA fondove, Zakon o civilnoj službi, sve su to elementi iz 14 prioroteta Evropske komisije - zaključio je Sattler.

Podsjećamo, bh. vlasti do 20. marta trebaju usvojiti reformske zakone kako bi Evropsko vijeće moglo donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora s našom zemljom.