- Radi se reastauracija i rekonstrukcija, a ovi radovi koji su u toku vode prema kraju. Slijedi nam ugradnja prozora, a nakon toga ostaju samo unutrašnji radovi. To su finese, lijepi radovi, iscrtavanje detalja, a zid sa zadnje strane već je pripremljen da počnu s iscrtavanjem šara, koje će biti poput ovih na munari - kaže Sifet ef. Suljić, imam Šarene džamije.

Ova bogomolja poznata i kao Behram-begova ili Časna džamija, prvi put se spominje 1548. godine, a pretpostavlja se da je izgrađena nekih 15-ak godina ranije. Početkom 17. stoljeća Behram-beg osnovao je svoj vakuf, a u vakufnami se navodi i obnavljanje Časne džamije i novoizgrađene medrese. Džamija, medresa i mekteb su izgorjeli u velikom požaru koji je zahvatio Tuzlu u septembru 1871. godine. Nova džamija na istom mjestu je izgrađena 1888. godine u pseudomaurskom stilu.

- Radi se kompletna rekonstrukcija od temelja do munare. Ostao je samo kostur, četiri zida. Fine radove obavljaju majstori iz Turske, koji su radili i na kupoli, dok dio građevinskih radova obavljaju i naši Tuzlaci. Sve što se radi mora biti autentično i pazi se na svaki detalj, a radove prati Zavod za zaštitu spomenika BiH. Nakon rekonstrukcije džamija će dobiti kupolu kakvu je imala i 1888. godine, jer sve radimo po nacrtima koji su pribavljeni iz Beča. Kako sada stvari stoje, pred kraj ove godine vjernici bi mogli ući u džamiju, a zvanično otvaranje moglo bi biti naredne godine - kaže ef. Suljić.

Rekonstrukcija Šarene džamije realizira se na osnovu potpisanog protokola Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovinu i s Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske, koja je osigurala sva finansijska sredstva. Važno je istaći da se radi o objektu koji je nacionalni spomenik BiH.

- Mnogi vjernici kažu kako im ova džamija nedostaje, pričaju mi kako su ovdje dolazili kao djeca. To mi govori da je uvijek plijenila posebnom ljepotom, kao što je to i sada, iako se vidi samo jedan dio munare - zaključuje ef. Suljić.

{$galerijaFotografija}