Da je korupcija duboko infiltrirana u zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini odavno je prestala biti tajna i postala sastavni dio naših života.

U Tužilaštvu Kantona Sarajevo kažu kako je više formiranih predmeta zbog zloupotreba u zdravstvu.

Podsjetimo, prošle godine u akciji "Hirurg" uhapšeni su tri doktora i medicinska sestra Opće bolnice Prim. dr. Abdulah Nakaš zbog sumnje da su od pacijenata uzimali novac za zdravstvene usluge.

Prema riječima Azre Bavčić, glasnogovornice, predmet je u fazi istrage.

Također, i u predmetu "Radeljaš", koji je u fazi suđenja, optuženi su sin i kćerka Radeljaš te dva doktora zbog primanja nagrade i drugog oblika koristi trgovinom i utjecajem.

Žalbe na zloupotrebu javne funkcije, nepravilnosti pri zapošljavanju

O korupciji u zdravstvu u našoj zemlji priča se javno, ali i pored toga broj prijava i procesuiranih slučajeva, prema navodima nadležnih institucija, zanemarivo je mali.

U Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH, smatraju poražavajućim izuzetno mali broj prijava koje dobijaju od građana, naročito ako se uzme u obzir percepcija ljudi prema kojoj se ova oblast života u našoj zemlji smatra visokokorumpiranom.

- U 2018. dobili smo samo jednu prijavu. Prošle 2019, situacija je bila nešto bolja, jer su nam za 12 mjeseci stigle četiri prijave. U pitanju je primanje dara i drugih oblika koristi, ali i traženje dara i drugih oblika koristi - kaže Sanita Sivić, stručna savjetnica za odnose sa javnošću Agencije.

Dodaje kako je jedan od razloga izuzetno malog broja prijava vjerovatno to što se građani, kada žele prijaviti korupciju, najčešće obraćaju nižim nivoima vlasti.

- Iako Agencija nema direktnu nadležnost u sektoru zdravstva, jer je to na nižim nivoima vlasti, u proteklom periodu ulagali smo maksimalne napore da uspostavimo preventivne mehanizme koji će dugoročno doprinijeti smanjenju stope korupcije u ovoj oblasti. U koordinaciji sa tijelima za borbu protiv korupcije, a njih je 14, nastojali smo da poduzmemo sve aktivnosti kako bi zdravstvene ustanove u BiH uvele donošenje planova integriteta i planova borbe protiv korupcije kao preventivne mjere. Osim toga, u saradnji sa partnerima iz nevladinog sektora nastavili smo organizirati nekoliko edukacija za zaposlene u sektoru zdravstva kako bismo detektirali brojne probleme u ovoj oblasti i ponudili eventualne mogućnosti njihovog prevazilaženja - istakla je Sivić.

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom, koji djeluje pri Vladi Kantona Sarajevo, tokom 2018. i 2019. zaprimio je 41 prijavu građana. U prva dva mjeseca 2020. dobili su još dvije prijave.

Kafedžić:  Ured za borbu protiv korupcije tokom 2018. i 2019. zaprimio je 41 prijavu građana

Ljudi su se, kaže dr. Erduan Kafedžić, šef Ureda, žalili na zloupotrebu javne funkcije i u javnim nabavkama, sukob interesa, nepravilnosti pri zapošljavanju, kršenje zakona i drugih propisa, te krivotvorenje isprave.

- Od šest prijava, koje smo dobili u 2018. jedna je proslijeđena Kantonalnoj upravi inspekcijskih poslova, a ostalih pet drugim organima, poput nadležnog ministarstva, uprave preduzeća ili uprave institucije na koju se prijava odnosi. Samo u jednom slučaju potvrđeni su navodi iz prijave. Od 35 prijava u 2019, 19 ih je proslijeđeno Kantonalnoj upravi inspekcijskih poslova na dalje postupanje, dvije Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, dvije MUP-a KS, jedna Budžetskom inspektoratu, devet drugim organima, a dvije su bile neosnovane. Kada je riječ o prijavama iz 2019. u četiri slučaja potvrđeni su navodi iz prijave, u pet slučaja oni su djelimično potvrđeni, za 21 slučaj nisu povrđeni navodi iz prijave, dok je pet prijava trenutno u radu. Obje prijave koje smo dobili u ovoj godini proslijeđene su Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, a prema informacijama kojima trenutno raspolažemo za jednu je u toku provjera i prikupljanje podataka, dok za drugu nisu povrđeni navodi iz prijave - iznio je Kafedžić.

Prema Pravilniku o borbi protiv korupcije, koji je na nivou JZU Univerzitetski klinički centar Tuzla donesen 2011. godine, formiran je Tim od devet članova, čiji je zadatak, da između ostalog, razmatra prijave korupcije te provodi postupak njihove provjere.

No, Ervin Mujkić, načelnik sektora za pravne poslove i ljudske resurse, kaže kako je do sada zabilježen izuzetno mali broj prijava, po kojima su provedeni odgovarajući postupci.

UKC Tuzla ima Tim od devet članova čiji je zadatak da razmatra prijave korupcije te provodi postupak njihove provjere

- Kada su u pitanju sankcije, u prethodnom periodu jedan radnik UKC-a Tuzla je, zbog postupaka koji se mogu dovesti u vezu sa koruptivnim ponašanjem, sankcioniran otkazom ugovora o radu, nakon što je u postupku utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze utvrđeno da je počinio težu povredu radne obaveze Protivpravno pribavljanje imovinske koristi ili povlastica sebi i drugome – naveo je Mujkić.

Na adresu Komisije za prihvatanje i rješavanje prigovora korisnika usluga, koja djeluje pri Univerzitetskom kliničkom centru RS, tokom prošle godine stigla je samo jedna prijava za koruptivno djelovanje, iako je, kako su kazali, takve radnje u ovoj zdravstvenoj ustanovi moguće prijaviti pismeno, putem obrasca za prigovore, emailom i telefonom.

- Prijava se odnosila na to da je za davanje informacija tražen neodređen novčani iznos, ali koruptivno djelovanje radnika ove zdravstvene ustanove nije dokazano – odgovorili su iz Odjeljenja za kabinetske poslove i poslove informisanja Univerzitetskog kliničkog centra RS.

Univerzitetski klinički centar RS: U 2019. samo jedna prijava za koju nije dokazana koruptivna radnja

U JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo kažu da do sada nisu primili nijednu prijavu koja bi se odnosila na korupciju.

Prema riječima Armana Šarkića, glasnogovornika, u svim čekaonicama devet domova zdravlja i više od 80 ambulanti porodične medicine istaknuti su leci kojima se poziva građane da prijave eventualni slučaj korupcije.

- Imamo obrazac u kojem podnosilac prijave treba navesti lične podatke, a potom i podatke o licu na koje se prijava odnosi. Na obrascu je i rubrika u kojoj se detaljno može opisati eventualna nezakonita radnja. Na kraju su podnosiocu prijave ponuđena dva kanala komunikacije, a to su: zvanični email javne ustanove i etička komisija JU Dom zdravlja KS, koja kao tijelo, između ostalog, razmatra i slučajeve mita i korupcije - objašnjava Šarkić.

JU Dom zdravlja KS u svom sastavu ima i Odjel za kvalitet pružanja usluga, ali ni on do sada, ističe Šarkić, nije primio nijednu prijavu koja bi bila vezana za korupciju.

Šarkić: Problem vjerovatno nastaje kada osoba na prijavu treba staviti svoje ime i prezime

- Hipotetički gledano, vjerovatno se sve završava u trenutku kada osoba na takvu prijavu treba staviti svoje ime i prezime, a većina to ne želi. Osim toga, mi smo ustanova primarnog sektora, kroz koju dnevno prođe jako puno ljudi, a mi više ni u jednom segmentu nemamo participaciju, mahom je sve pokriveno socijalnom politikom - dodaje Šarkić.

Iz JZU Zdravstveni centar Brčko, u čijem je sastavu Dom zdravlja i Opća bolnicu Brčko rekli su nam kako su do sada imali samo jednu prijavu koja se odnosila na korupciju. Slučaj je imao epilog pred zvaničnim sudskim organima Brčko Distrikta BiH.

- Radilo se o slučaju primanja mita, pa je zaposlenik, na kojeg se odnosila prijava, u to vrijeme bio suspendovan s posla. Predmet je predat Tužilaštvu Brčko Distrikta BiH, odnosno instituciji u čijoj je nadležnosti bio slučaj. Preduzete su sve zakonske mjere u smislu sankcija i procesuiranja slučaja, počevši od sankcija koje je izrekla ova ustanova, pa do organa u čijoj je ovo nadležnosti - objasnio je prim. dr. Nihad Šibonjić, direktor JZU Zdravstveni centar Brčko.

JZU Zdravstveni centar Brčko

U JU Kantonalna bolnica Zenica do sada ni za jednog radnika nije dokazano koruptivno djelovanje.

Potvrdio nam je to prof. dr. Rasim Skomorac, direktor ove zdravstvene ustanove, navodeći kako su u toku disciplinski postupci protiv nekih zaposlenika u skladu sa odgovarajućim propisima koji regulišu pitanje disciplinske odgovornosti.

- Prijavljivanje korupcije vrši se u pismenoj formi na propisanom obrascu koji treba sadržavati ime i prezime podnosioca prijave, identite osobe koja se prijavljuje i opis koruptivne radnje, a podnosi se Tijelu/koordinatoru za borbu protiv korupcije na protokol zdravstvene ustanove, nako čega se u roku od 20 dana provodi postupak za provjeru navoda o korupciji, rješavanju prijave i obavješavanje prijavitelja korupcije. Ako se u tom postupku utvrdi da preduzeta radnja ili ponašanje radnika, koje je podvrdgnuto postupku provjere korupcije, imaju obilježja nekog od krivičnih djela, propisanih Krivičnim zakonom BiH te Krivičnim zakonom FBiH, Tijeko/koodrinator donosi mišljenje o postojanju osnove za podnošenje krivične prijave nadležnom tužilaštvu, a prosljeđuje je direktoru zdravstvene ustanove koji i pokreće krivičnu prijavu - objasnio je Skomorac kako se provodi postupak podnošenja prijave za koruptivno djelovanje te provjera navoda koji su u njoj navedeni.

Skomorac: Prijavljivanje korupcije vrši se u pismenoj formi na propisanom obrascu

Nemamo uređen sistem zaštite onoga koji prijavljuje nezakonitu radnju

"Analiza pravno-institucionalnog okvira i politika prevencije korupcije u zdravstvu u BiH", koja je izrađena u okviru projekta "Izliječimo zdravstvo", a finansirana od strane Evropske unije, ukazala je na čitav niz dubokih sistemskih problema u sektoru zdravstva, koje počiva na krhkim temeljima i neadekvatnim kapacitetima za razvoj i provedbu kvalitetnih mjera u borbi protiv korupcije.

Istraživanje je, između ostalog pokazalo, da više od polovine anketiranih javnih zdravstvenih ustanova (54 u FBiH i 67 u RS) nemaju uspostavljen interni nadzor.

Emsad Dizdarević, projekt menadžer Transparency International BiH, koji je bio uključen u ovu analizu, kaže kako je interni nadzor u zdravstvenom sektoru u BiH jedna od gorućih tema.

- Postoji zakonska obaveza da, ukoliko imate određeni broj zaposlenih, onda morate imati internog revizora ili čak službu interne revizije. Međutim, ono što smo mi uvidjeli jeste da pojedine zdravstvene ustanove uopće nemaju takvu osobu ili službu. To je veliki problem u zdravstvu, jer interna revizija trebala bi biti prvi filter kada je u pitanje upravljanje sa rizicima i borba protiv korupcije, jer joj je posao da ukazuje i ispravlja nepravilnosti u samom toku rada - navodi Dizdarević.

Prema njemu, korupciju u zdravstvu moguće je smanjiti samo konkretnim i jasnim planovima i politikama.

Dizdarević: BiH kaska u procesuiranju onih koji se bave koruptivnim radnjama

- Tamo gdje je ima agencije za provođenje zakona i pravosuđe trebali bi vršiti svoju ulogu, odnosno kažnjavati osobe koje se bave nezakonitim radnjama. Nažalost BiH još uvijek kaska u procesuiranju onih koji se bave koruptivnim radnjama. Još jedan naš problem je što se ljudi ustručavaju prijaviti korupciju, jer se boje posljedica. S druge strane, nemamo uređen sistem zaštite onoga koji prijavljuje korupciju, pogotovo na nivou FBiH, gdje ne postoji zakon, tako da se i oni koji bi možda prijavili takve slučajeve, boje za svoja lična prava. Zbog toga bi u narednom periodu trebalo učiniti više kako bi se zaokružio zakonski okvir koji će štititi ljude koji prijavljuju korupciju. Ono što bi trebalo jeste posvetiti pažnju ljudima koji dolaze u dodir sa javnim institucijama i ustanovama, objasniti im njihova prava te podsjetiti ih da imaju pravo i obavezu ukazati na koruptivne radnje, a sve u cilju da bi se oni, koji se bave nezakonitim poslom, izbacili iz sistema - zaključio je Dizdarević.