Bh. propisi iz oblasti pesticida, aditiva i kontaminanata nisu na vrijeme usklađeni sa zakonodavstvom Evropske unije zbog zastoja za koji su krive entitetske institucije, a to stvara brojne probleme domaćim proizvođačima, ali i otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje.

Na ovo su upozorili iz Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u informaciji pripremljenoj za Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

U BiH su na snazi tri pravilnika u vezi s pesticidima, aditivima i za kontaminante koji su usklađivani sa zakonodavstvom EU-a, ali su u međuvremenu nastale brojne izmjene i dopune u legislativi Evropske unije.

Agencija za sigurnost hrane BiH je, kako piše u informaciji, izradila prednacrte propisa u koje su uključene nove izmjene legislative EU-a, "ali je evidentan zastoj u spremnosti za preuzimanje novih propisa iz zakonodavstva EU-a".

Kako su nam kazali u Agenciji, nove propise su pripremili prije dvije godine, ali...

- Nadležni organi entiteta trebaju dostaviti opravdane, stručne komentare, koje sagledavamo, dostavljamo Upravnom odboru i onda ka Vijeću ministara BiH na usvajanje. Od entitetskih institucija nema stručnih komentara, već komentara koji, da tako kažem, nisu stručni. Mi vodimo kontinuiranu raspravu. Ja sam odlučio da pripremimo informaciju, da Vijeće ministara BiH o tome raspravlja – pojasnio je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Kada su u pitanju prehrambeni aditivi, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike s kojom se Agencija trenutno susreće jeste prehrambeni aditiv titanov dioksid (E-171).

Njegova glavna funkcija je osigurati bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a uglavnom se koristi u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled.

Međutim, Evropska Agencija za sigurnost hrane (EFSA) je 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje o procjeni sigurnosti titanova dioksida kao prehrambenog aditiva, te je u svom mišljenju navela da se na osnovu svih dostupnih dokaza ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti.

- S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid više ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani... Slijedom naprijed navedenoga, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je nažalost zbog zastarjelog bh zakonodavstva na tržište Bosne i Hercegovine još uvijek omogućeno – navode iz Agencije za sigurnost hrane.

Nadalje, određeni kontaminanti u hrani nisu obuhvaćeni propisima u BiH, dok legislativom Evropske unije i zemalja okruženja jeste propisana njihova maksimalno dozvoljena količina. Stoga se desilo, na primjer, da se na tržištu BiH našao jedan origano koji je sporan u EU, ali očito nije u BiH.

- U proteklom periodu primili smo EU RASFF hitnu obavijest o prisustvu biokontaminanta pirolizidin alkaloida u origanu, koji je isporučen u Bosnu i Hercegovinu, a važeći propis ne sadrži odredbe koje regulišu ovu oblast – piše u informaciji.

Kada je riječ o pesticidima, pravilnikom koji je na snazi u BiH propisane su maksimalno dozvoljene količine ostataka pesticida u i na hrani, te se provodi i kontrola.

- Rezultati provedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU-a. Naprijed navedeno, za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan utjecaj na funkcioniranje tržišta – upozorili su iz Agencije za sigurnost hrane u informaciji.

Istakli su da, usljed neusklađenosti propisa, nije bilo moguće provoditi službene kontrole na efikasan i adekvatan način što može imati štetne posljedice, prvenstveno po javno zdravlje.

- Zastoj u proceduri usklađivanja propisa, otvara mogućnosti da se u Bosnu i Hercegovinu uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama iz okruženja stvara brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u Bosnu i Hercegovinu – ukazali su u Agenciji.

Kao jedan od zaključaka za Vijeće ministara BiH predložili su da preporuče nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta da dostave stručne komentare na nove propise kako bi kočano mogli ući u proceduru usvajanja, a sve u interesu osiguranja visokog nivoa zaštite zdravlja ljudi, interesa potrošača kao i interesa subjekata u poslovanju s hranom.