Razgovarano je o izazovima i poteškoćama u realizaciji ovog procesa te još jednom naglašeno kako je ključni problem u pronalasku nestalih osoba nedostatak vjerodostojnih informacija. Predsjedavajući Kolegijuma Instituta za nestale osobe BiH Nikola Perišić napomenuo je da se na području BiH još uvijek traga za  7.608 nestalih osoba, ocijenivši da je riječ o najtežim slučajevima ratnih zločina gdje su se, kako je kazao, počinioci potrudili da dobro prikriju tragove ratnih zločina.

- U čitavoj regiji, zemlje potpisnice Okvirnog plana za traženje nestalih lica sa BiH, Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, traže 11.000 nestalih lica, od toga BiH dvije trećine odnosno 7.600 nestalih što nažalost govori o svekolikoj tragediji i patnjama  naroda koje su se desili na ovim prostorima – naveo je Perišić.

Naglasio je da poseban problem predstavlja činjenica da u BiH u spomen kosturnicama i mrtvačnicama postoji 3.200 posmrtnih ostataka, od čega ima izolovanih 1.600 koštanih profila DNK, ali nažalost nema podudaranja s referentnim uzorcima donirane krvi porodica.

- Već imamo niz primjera pogrešne klasične identifikacije do uspostave DNK metode tako da imamo jednu apsurdnu situaciju, da ne kažem začarani krug da porodice koje su donirale krv traže svoje namilije a oni se nalaze pod pogrešnim imenom i prezimenom na nadgrobnim spomenicima. Ove porodice koje su identifikovane klasičnom metodom žive u ubjeđenju da su to njihovi najmiliji, a nažalost posmrtni ostaci se nalaze u jednoj od spomen kosturnica i mrtvačnicima – pojasnio je Perišić.

Najavio je da će u narednom periodu biti poduzete određene aktivnosti s ciljem unapređenja procesa traženja nestalih.

- Poseban akcenat ćemo staviti na prijem mlađih ljudi koji su informatički obrazovani kako bi uključili logiku i analitiku. Takođe, projekti poput pasa tragača specijalizovanih za namjenu traženja posmrtnih ostataka je već zaživio, a isto tako kroz regionalnu saradnju u toku smo pregovaračkog postupka za regionalne projekte kao što su upotreba geo-radara, geo-sondi, dronova i slično. Moram reći da je glavni problem poslije protoka vremena od 30 godina i više, nedostatak relevantnih informacija i vjerodostojnost tih informacija kada je u pitanju proces traženja nestalih osoba koji je ispod deset posto - kazao je on.  

Napomenuo je da se, kada je riječ o Gornjem podrinju, po podacima Instituta nestalih osoba BiH još traga za 1.590 osoba.

- Podaci udruženja žrtava rata 'Foča – 92 – 95' i podaci Instituta se ne slažu i tražit ćemo da nam se to službeno dostavi. Govori se o broju nestalih s područja općine Foča 490, a po našoj evidenciji je 619 i nadam se da ćemo donijeti zaključke da nastavimo sa procesom traženja nestalih osoba. Nažalost, biološki sat kuca i apelujem na sve dobre Fočake, znam da ih ima, da nam pomognu da pronađemo svoje najmilije – kazala je predsjednica Udruženja žrtava rata "Foča 92 – 95“ Midheta Oruli.

Predsjedavajući Savjetodavnog odbora INO BiH Ante Marić napomenuo je da je upravo cilj ovakvih skupova da se podstakne svijest  u procesu traženja nestalih

- Cilj nam je održavati sastanke s načelnicima općina i sa vjerskim poglavarima jer oni su u kontaktu sa ljudima, najviše da bi apelovali i probudili u tim ljudima svijest da daju informacije, jer nama u ovim momentima jedino informacije mogu pomoći. Čovjek se u sebi potajno nada, očekuje, ali teško bez informacija i siguran sam, ne može biti da za 7.600 ljudi niko ne zna, neko mora znati samo da hoće savjest proraditi da kaže - istakao je Marić.