open-navfaktor-logo
search
Podsjetnik
"Preporučit ćemo" ili "preporučujemo": Koliko BiH može biti u čekaonici EU-a, kakva su iskustva drugih država
Samo četiri dana nakon što je Rusija izvršila agresiju, Ukrajina je 28. februara prošle godine podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Zahtjev je nakon ove države već 5. marta podnijela i Moldavija.
09.11.2023. u 19:14
get url
text

Ekspresno, obje zemlje su već 23. juna dobile kandidatski status, a jučer su dobile i zeleno svjetlo Evropske komisije za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. O tome će konačnu odluku donijeti čelnici 28 država članica EU-a na samitu sredinom decembra.

VEZANI TEKST - Konaković o EU: Mi smo k'o djeca pred slastičarnicom u kojoj ima i naš sto, ali...

Nakon ove odluke, i dalje u statusu kandidata su Turska i Bosna i Hercegovina. Tu su Gruzija i Kosovo koji su zahtjeve za svoju kandidaturu za članstvo u EU-u podnijelu u martu odnosno decembru 2022.

Bosna i Hercegovina koja je podnijela  zahtjev za članstvo u EU-u 15. februara 2016. godine, jučerašnjom odlukom Evropske komisije ostavljena je u čekaonici. "Preporučit ćemo" ili "preporučujemo", oko čega se sada vodi polemika, sasvim je svejedno. Jer, da bi se pregovori otvorili mora biti saglasno svih 28 članica, a već sada se zna da postoji grupa zemalja koja se tome protivi.

Austrija, Hrvatska, Mađarska i Slovenija snažno se zalažu za otvaranje pregovora BiH sa EU-om, dok s druge strane kategorično "ne" poručuju Nizozemska i Francuska.

Podsjećamo, Evropska komisija je u maju 2019. objavila mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u, u kojem je utvrdila 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU-u. Vijeće je 10. decembra 2019. usvojilo zaključke o mišljenju Komisije.

U decembru 2022. BiH je dodijeljen status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u uz pretpostavku da će provesti korake navedene u komunikaciji Komisije iz oktobra 2022. o politici proširenja kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracijama i temeljna prava.

Iz paketa 14 reformskih prioriteta koje BiH treba provesti, tek je ove godine usvojeno pet zakona koji se mogu povezati sa zahtjevima EU-a.

Sjeverna Makedonija zahtjev za članstvo u EU-u podnijela je 22. marta 2004.

Komisija je 9. novembra 2005. izdala mišljenje o zahtjevu Sjeverne Makedonije za članstvo i preporučila da se toj zemlji dodijeli status zemlje kandidatkinje. Odluku su donijele članice EU-a na samitu u decembru.

VEZANI TEKST - TI BiH: Izvještaj EU pokazao da nema napretka, BiH nije ispunila ni osam uvjeta za "uvjetni kandidatski status"

Evropska komisija prvi je put preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom u oktobru 2009. Početak pregovora tada je spriječila susjedna Grčka. Više od 25 godina trajala je svađa oko imena države, te je službeno Skoplje pristalo na promjenu imena. Sjeverna Makedonija tada je sebi otvorila put za članstvo u NATO-u, gdje je primljena 2020., ali ne i u EU.  

Nakon Grčke, na scenu je stupila Bugarska. Ova država od Sjeverne Makedonije, da bi joj dala saglasnost, tražila je da mijenja tumačenje nacionalne historije, te da se bugarska manjina, koja broji tek 3.000 pripadnika u Sjevernoj Makedoniji proglasi "državotvornom nacijom".

Odluku o otvaranju pregovora zemlje članice EU-a donijele su u martu 2020. godine. Sjeverna Makedonija je nakon 17 godina čekanja, u julu 2022. godine počela pregovore, ali zbog bugarske blokade to još uvijek nisu pravi pregovori.

Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u 24. aprila 2009.

Devetog novembra 2010. EK je podnijela mišljenje o zahtjevu Albanije za članstvo u EU-u. Komisija je ocijenila da Albanija još mora postići potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno ispuniti 12 ključnih prioriteta, prije nego što se pregovori o pristupanju mogu formalno otvoriti.

U oktobru 2012. EK je preporučila da se Albaniji dodijeli status kandidatkinje pod uvjetom da ta zemlja dovrši ključne mjere u područjima reforme pravosuđa i javne uprave te preispitivanja poslovnika parlamenta.

(Foto: Damir Hodžić) 

Isti dan, kada i za Sjevernu Makedoniju Brisel je donio odluku o otvaranju pregovora sa Albanijom. Bilo je to 24. marta 2020.

Crna Gora podnijela je zahtjev za članstvo u EU-u 15. decembra 2008. godine. Status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u decembru 2010.

Vijeće je na sastanku održanom 26. juna 2012. odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju s Crnom Gorom. Crna Gora od tada vodi pristupne pregovore o članstvu u EU.

Posljednjih deceniju nosi epitet lidera u procesu pristupanja Evropskoj uniji, međutim, već šest godina nije zatvorila ni jedno od pregovaračkih poglavlja.

Srbija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u 19. decembra 2009.

Evropska komisija je 12. oktobra 2011. dala pozitivno mišljenje i preporučila da se Srbiji dodijeli status zemlje kandidatkinje. Evropsko vijeće Srbiji je status zemlje kandidatkinje dodijelilo 1. marta 2012.

Godinu poslije, u junu 2013. Evropsko vijeće je postiglo dogovor o pokretanju pristupnih pregovora sa Srbijom najkasnije u januaru 2014., a što je i potvrđeno odlukom u decembru.

Slovenija je članica EU-a od 2004.

Te godine Evropska komisija dodijelila je Hrvatskoj status zemlje kandidata, a pregovori za članstvo počeli su 2005.

Hrvatska je 1. jula 2013. godine postala 28. država članica Evropske unije. Od tada nijedna druga zemlja nije pristupila EU-u, a Ujedinjena Kraljevina napustila je Uniju 31. januara 2020. Danas EU broji 27 članica. 

VEZANI TEKST - Von der Leyen i Krišto se međusobno hvalile, da li je to dovoljno za početak pregovora BiH sa EU-om?

Turska je 1987. podnijela zahtjev za pridruživanje tadašnjoj Evropskoj ekonomskoj zajednici. Na sastanku u Helsinkiju u decembru 1999. Evropsko vijeće dodijelilo je Turskoj status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.

Na sastanku održanom 16. i 17. decembra 2004. Evropsko vijeće odlučilo je da je Turska dostatno ispunila kriterije za otvaranje pregovora o pristupanju.

Vijeće je 3. oktobra 2005. postiglo dogovor o okviru za pregovore s Turskom. Istog su dana na međuvladinoj konferenciji EU-a i Turske pokrenuti pregovori.

Vijeće je u februaru 2008. usvojilo revidirano Pristupno partnerstvo s Turskom. Njime se pruža osnova kako bi se Turskoj pomoglo da se pripremi za moguće članstvo u EU-u navođenjem ključnih prioritetnih područja i ono služi kao mjerilo za praćenje napretka u pogledu reformi.

U junu 2018. Vijeće je prvi put napomenulo da se Turska udaljava od EU-a i da su pregovori o pristupanju Turske stoga zapravo zastali te se dodatna poglavlja ne mogu razmatrati ni za otvaranje ni za zatvaranje.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.