Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je u Sarajevu počela dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom "30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi", u organizaciji Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe" te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Među učesnicima je i Santana.

- Septembar 1993. donio je neviđene strahote Bosni i Hercegovini. U Sarajevu, žitelji su bili primorani da se sklanjaju od neselektivnog snajperskog djelovanja. Baš ovdje, u ovom gradu, jedna majka i njena osmogodišnja kći ustrijeljene su dok su hodale, držeći se za ruke, na putu da nabave udžbenike za školu. Ovi zločini, i hiljade njima sličnih, predstavljaju, jednostavno rečeno, najgore što su ljudska bića u stanju da učine jedni drugima - kazala je Santana.

Prema njenim riječima, počinjeni su uprkos tome što je Vijeće sigurnosti stvorilo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

- Činjeni su i dalje, neograničeni u svojoj izopačenosti, sve dok nisu doživjeli kulminaciju genocidom u Srebrenici, čija je drskost poslužila da pokaže s kolikim prezirom ovi zločinci posmatraju nedavno osnovan Međunarodni sud i njegovu obećanu pravdu. Zapravo, čak i najvatrenije pristalice Međunarodnog suda imale su samo ograničeno povjerenje u sposobnost nove institucije da ispuni svoje težnje i izvrši svoj mandat - izjavila je Santana.

Hapšenje Duška Tadića zbog strahota u Prijedoru

Uprkos svemu, navela je, Međunarodni sud je otišao dalje od razvijanja materije i procedura, i pomogao je u stvaranju nove kulture prava.

- Kulture protiv nekažnjivosti. To je bio prvi put da se došlo do spoznaje stvarnog stanja – da, ako međunarodno krivično pravo želi biti relevantno i poštovano, onda mora postojati mogućnost da ga međunarodna zajednica sprovede. Sudski rad pred MKSJ oživio je 1994. godine, s prvim hapšenjem, kada je Savezna Republika Njemačka uhapsila Duška Tadića za strahote u Prijedoru, što je ujedno bio i prvi pokušaj da se u ime Ujedinjenih nacija sprovede međunarodno humanitarno pravo. Bio je to i prvi ispit, kada je jedna država članica jasno potvrdila svoju obavezu da sarađuje s međunarodnom jurisdikcijom kroz usvajanje specijalnog zakona kako bi osigurala predaju optužene osobe MKSJ-u - podsjetila je Santana.

Istakla je da je ovo bio prelomni trenutak za međunarodno krivično pravo, tako da i 30 godina kasnije, MICT i ostali sudovi i tribunali se još uvijek pouzdaju u taj temelj saradnje, koju je tada, tih 1990-ih, predvodila Njemačka.

- Prihvatam da pravda nije bila savršena. Ali, s druge strane, da vas upitam – ima li neko u ovoj zemlji ko ne zna za hašku pravdu? Ponosna sam što mogu nedvosmisleno potvrditi da je ova pravda bila pravična, djelotvorna i da je doprinijela uvažavanju patnje širom Bosne i Hercegovina tokom konflikta 1990-ih, ne samo za neposredne žrtve zločina i njihove porodice, nego i za korist budućih naraštaja - kazala je Santana.

Prema njenim riječima, MICT i njegov prethodnik, MKSJ, predstavljaju sistem zasnovan na visokim standardima pravičnosti i poštovanja zakonitog postupka.

- Mehanizam, i ja kao njegova predsjednica, nastavljamo da djelujemo nezavisno u obavljanju osnovnih funkcija, svjesni stavova zainteresovanih strana kao što ste vi, koje su nezaobilazne u našem radu, ali uvijek usredsređeni na interese pravde. Znamo na osnovu uspjeha MSKJ da pravna institucija mora djelovati nezavisno, isključivo na osnovu zakona i dokaza, ako želi da njene odluke imaju težinu u Bosni i Hercegovini i drugdje - pojasnila je Santana.

Mehanizam je sada globalni lider u osiguranju pravde

Naglasila je da se ova odgovornost nastavlja i nakon izricanja presude, čime se ostvaruje cjelokupan ciklus pravde.

- Drugo, gotovo je kliše da se međunarodna pravda kreće presporo i da je preskupa. Ipak, sa svakom godinom koja je prolazila, MKSJ je stjecao vrijedan uvid u probleme i najbolje prakse u pronalaženju međunarodne pravde, a Mehanizam je sada globalni lider u osiguranju pravde, uz poštovanje zakonitog pravnog postupka. Treće, za trajno pomirenje neophodna je spoznaja istine o onome što se dogodilo.

Činjenice koje su utvrđene od strane MKSJ i Mehanizma su proizvod neposrednih dokaza i u potpunosti obrazloženih sudskih odluka. Očigledno je da pojedinci koji poriču ovu historiju više prikazuju svoje nedostatke nego bilo šta drugo, i oni nikada neće uspjeti da opovrgnu nepobitne zaključke naših sudova - izjavila je Santana.

Prema njenim riječima, jedna od najvažnijih funkcija MICT-a jeste da učvrsti naslijeđe MKSJ-a.

- To naslijeđe živi ne samo u njegovim potvrđenim presudama, nego i u dokazima i stručnosti koje se prenose tužilaštvima i nacionalnim vlastima. Sada je na vama, građanima i funkcionerima pogođenih zemalja, da dovršite 30-godišnji zadatak njegovanja i ostvarivanja pomirenja. Današnji izazovi su možda na vama da ih riješite, ali Mehanizam će nastaviti da vam pruža svoju podršku u skladu sa svojim mandatom - poručila je Santana.

Podsjetila je da danas obilježavaju ne samo 30 godina od osnivanja MKSJ-a, nego obilježavaju također i nedavni završetak njegovog primarnog mandata.

- To je značajan poduhvat, i zadovoljna sam što mogu da ga podijelim s vama na ovom mjestu. Nema više nijednog supsidijarnog organa Savjeta bezbjednosti koji radi aktivno na krivičnom gonjenju i suđenju za genocid, ratne zločine, ili zločine protiv čovječnosti koji su počinjeni u bivšoj Jugoslaviji. Štafeta je, konačno, prešla u druge ruke. Ova nova stvarnost dovela je, ranije ove godine, do zatvaranja posljednje preostale kancelarije Mehanizma u regionu, ovdje u Sarajevu, a mi u potpunosti prelazimo na rezidualnu konfiguraciju za koju smo stvoreni 2010. godine - navela je Santana.

Osujetiti napade na sprovođenje pravde

Poručila je da ipak, budu sigurni da će Mehanizam nastaviti da igra svoju ulogu.

- Čak i kada se suočava s prkosom država i nezainteresovanošću međunarodne zajednice, kao što vidimo u slučaju odbijanja Republike Srbije da preda Petra Jojića i Vjericu Radetu, ja se neću suzdržati od korištenja svih relevantnih foruma da maksimalno skrenem pažnju na neispunjenje obaveza bilo koje države. Napadi na sprovođenje pravde nisu prihvatljivi i moraju se osujetiti - naglasila je Santana.

Istakla je da rad koji preostaje na postizanju pravde, mira, i pomirenja moraju obaviti sami posvećeni građani neposredno.

- Predstavnici žrtava će i dalje služiti kao uzori istrajnosti u obezbjeđivanju toga da istorija nikada ne zaboravi patnju kojoj su podvrgnute njihove zajednice i u glasnom zahtijevanju krivičnog gonjenja svih preostalih počinilaca. Državni tužioci koji su se okupili ovdje danas igraće važnu ulogu u nastavku potrage za pravdom, sve dok to rade s integritetom i samostalnošću. A, novinari među vama, i svi oni koji govore istinu, pomoći će da se pravično procjene uspjesi ili eventualni neuspjesi vaših sunarodnika - poručila je Santana.

Podsjetila je na riječi generalnog sekretara Ujedinjenih nacija iz izvještaja koji je podnio Vijeću sigurnosti 1993. godine u vezi sa strašnim okolnostima koje su vladale u svim državama bivše Jugoslavije.

- Osvrćući se na raspad samog društva, on je 'naglasio da se fundamentalno rješenje problema mora tražiti kroz dijalog' i da 'su same strane te koje snose primarnu odgovornost da se postigne takvo rješenje, i one su te koje moraju preduzeti korake ka pomirenju'. Sudbina Bosne i Hercegovine je danas i dalje u njenim rukama. Morate nastaviti da preuzimate kontrolu nad svojom budućnošću. Dok je MKSJ igrao ključnu ulogu i samostalno utvrdio istinu o mnogim zločinima u cijelom regionu, to ne može zamijeniti potrebu da se pogođene zajednice uhvate u koštac s tim kako najbolje da postignu pomirenje, kako na lokalnom nivou, tako i naročito na političkom planu - zaključila je Santana.