Do prije nekog vremena cijena je bila pokazatelj kvalitete, u svim segmentima, pa tako i kada je riječ o hrani. No je li i dalje tako?

Mnogi će reći nije i to iz vlastitog iskustva jer su se više puta prevarili kupujući skuplje, a kada su probali proizvod, vidjeli su da njegov kvalitet ne prati i cijenu. Na šta se onda osloniti, na nadležne institucije u državi kojima je posao da prate i provjeravaju, šta stiže na police trgovina u BiH, kako bismo znali šta jedemo? Tako bi trebalo biti, a je li baš tako...

Inspekcijske službe limitirane 

Kakvu hranu uistinu jedu Bosanci i Hercegovci, pitanje je od milion dolara na koje ni nadležne institucije ne mogu pouzdano odgovoriti.

Jedno je ipak sigurno, dok se u susjednim zemljama, prvenstveno u Hrvatskoj, gotovo svake sedmice iz prodaje povuče barem jedan prehrambeni proizvod, jer iz nekog razloga nije ispravan za konzumiranje, dotle u BiH prolaze mjeseci dok se tako nešto desi.

Primjera radi, ako odete na zvaničnu stranicu Agencije za sigurnost hrane BiH, a potom na njenu podstranicu "Povlačenje i opoziv hrane", vidjet ćete posljednju informaciju objavljenu 31. marta o povlačenju badema iz prodaje iz jednog tržnog centra.

Od tada je prošlo osam mjeseci.

Direktor dr. sci. Džemil Hajrić kaže kako Agencija za sigurnost hrane BiH uredno obavještava građane o povlačenju i opozivu hrane, ali samo u analizama u kojima oni učestvuju.

Agencija, kako dalje dodaje Hajrić, ne obavještava građane o rezultatima analiza prehrambenih proizvoda i njihovom eventualnom povlačenju iz prodaje, koje su proveli federalni i kantonalni inspekcijski organi, te da se građani o njihovom radu mogu informisati na njihovim zvaničnim internet-stranicama.

Dr. sci. Džemil Hajrić

Postavlja se pitanje, da li svaki građanin BiH, da bi se informisao, treba svakodnevno "visiti" na internet-stranicama inspekcija i tamo tražiti - da li je i zašto neki artikl povučen iz prodaje?

Da li je logičnije, kao što to rade zemlje u regiji, da nadležni organi, nakon što povuku iz prodaje određeni proizvod, o tome odmah, putem saopćenja upućenih medijima ili na neki drugi način, upoznaju javnost.

- Razumijem vaše pitanje u potpunosti i mi radimo na uspostavljanju koordinacije i saradnje kako bismo došli do svih podataka, a onda ih na transparentan način objavili na internet-stranici Agencije koja je jako posjećena i značajna. Razumijem da su i inspekcijske službe limitirane koje često nemaju vremena da jave neku informaciju. Puno je slučajeva da se hrana vrati sa graničnih prijelaza, ali pošto nije ušla na teritorij BiH, onda to i ne objavljujemo. Ovdje treba biti i vrlo oprezan jer sve neprovjerene, netačne i lažne informacije mogu imati dalekosežne posljedice i uzrokovati paniku u javnosti - ističe Hajrić.

Naglašava kako je hrana koja se stavlja na tržište u skladu sa propisima koji važe u BiH, a koji su usklađeni sa propisima Evropske unije u najvećem dijelu, te da se godišnje analizira oko 70.000 uzoraka različitih kategorija hrane, a da rezultati govore da smo u prosjeku sa zemljama EU-a.  

- Aspekt zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane je najvažniji i obavezujući jer ako ne ispunjava određene norme, može imati negativne implikavcije na organizam ljudi. Bilo da se uvozi ili proizvodi u BiH, hrana je pod nadzorom inspekcijskih službi na način kako je to definisano pravnim normama. U našoj zemlji sistem nadležnosti je takav da je kompletan inspekcijski nadzor u direktnoj nadležnosti entiteta ili kantona, osim granične veterinarske inspekcije koja je na državnom nivou i u sklopu je Ureda za veterinarstvo, a to znači da je hrana životinskog porijekla koja se uvozi pod nadzorom te inspekcije. Hoću da kažem da inspekcijske službe u BiH vrše redovne kontrole, postupaju u skladu sa propisanim normama i u mnogim situacijama zaustavljaju proizvode koji ne odgovaraju pravnim normama koje su na snazi - naglašava Hajrić.      

Podsjetimo, sve informacije na evropskom nivou razmjenjuju se putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu (EURASFF), čija je kontakt institucija upravo Agencija za sigurnost hrane BiH.

Agencija je ta koja obavještava trgovce o povlačenju proizvoda koji su onda dužni informirati je - da li su sporni proizvod povukli iz prodaje i eventualno uništili.

Iz udruženja potrošača ističu kako se to vrlo često prešućuje, odnosno da sporni proizvodi ostaju i dalje na policama prodavnica, što je, kako navode upućeni, odgovornost vlasnika trgovina, a nikako inspekcija koje, zbog limitiranosti brojem inspektora nisu u mogućnosti ući u svaku trgovinu, ali će postupiti po pozivu Agencije ako nije dobila povratnu informaciju od neke prodavnice.

Problem je i to, kako navode upućeni u ovu problematiku, što se u BiH radi malo laboratorijskih analiza i kontrole ispravnosti i kvaliteta, kako hrane koja je uvezena, tako i domaćih proizvoda. 

Marin Bago

- Čim se sa evropskog spustimo na naš lokalni, odnosno nivo naše države, primjećujemo razliku u broju pronađenih prehrambenih proizvoda koja nisu za konzumiranje u BiH i zemljama EU-a, kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača "Futura" te dodaje:

- Ako neka od zemalja EU-a ustanovi laboratorijskom analizom da prehrambeni proizvod nije za upotrebu, odmah to ide u Sistem za brzo uzbunjivanje i to je vidljivo i u onim zemljama koje nisu članice. Dakle, i nadležne institucije u BiH mogu to pratiti i obavještavati građane. No, odmah možete vidjeti da u tom segmentu daju manje rezultata. S druge strane, kada se analizama i utvrdi da neki proizvod nije za konzumiranje, onda se to ne objavljuje na način da ta informacija dođe do svakog potrošača. Pa, mi smo prije nekoliko mjeseci imali slučaj sa flaširanom vodom u kojoj su pronađene loše bakterije. Ni danas Zavod za javno zdravstvo FBiH nije informirao građane o kojoj se vodi radi. Nas ustvari nadležne institucije u državi ne informišu, i kada pronađu, koja to hrana nije za upotrebu, koja je opasna za zdravlja. Potrošačima je prekršeno njihovo osnovno pravo, a to je da trebaju biti informirani - naglašava Bago.

Šta je kontrolama hrane utvrđeno

Iz Agencije navode kako je na osnovu prikupljenih i obrađenih podataka, na području BiH registrirano ukupno 827 slučaja obolijevanja gdje je hrana potvrđena kao uzrok / put prijenosa.

Najčešći uzrok oboljevanja bile su Toxiinfection / Intoxication alimentaris, Salmonellosis te Enterocolitis.

U periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. godine dostavljeni su podaci o registraciji pet epidemija sa ukupno 84 oboljela, i to dvije epidemije Enterocolitisa, dvije epidemije Toxiinfectio alimentaris i jedna epidemija Trichinellosis.

Prema podacima koje su Agenciji dostavile laboratorije za kontrolu hrane iz BiH, u periodu od 1. januara do 31. decembra prošle godine, ukupno je obrađeno 50.014 uzoraka hrane, od tog broja neodgovarajući su bili 2.576 uzoraka ili 5,15 posto (-0,48 posto u poređenju sa 2021. godinom).

U 2022. najveći broj uzoraka hrane, izuzimajući vodu za piće, uzet je iz kategorije "Meso i proizvodi od mesa stoke i divljači", ukupno 12.368 uzoraka, "Složena jela i gotova jela" 9.425, "Tijesto žitarca i proizvodi na njegovoj bazi" 4.849, "Proizvodi za posebne prehrambene potrebe" 2.722 i "Mlijeko i mliječni proizvodi" 2.296 uzoraka.

Na osnovu obrađenih rezultata laboratorijskih analiza na fizičko-hemijske i mikrobiološke parametre, može se zaključiti da je najveći broj neusklađenih uzoraka u odnosu na ukupan broj uzoraka hrane bio iz kategorije "Meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači" 167 uzoraka, zatim "Složena jela i gotova jela" 166 neodgovarajućih uzoraka i iz kategorije "Tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi" 75 uzoraka.

Ako se odnos neusklađenosti uporedi sa ukupnim brojem analiziranih uzoraka za svaku pojedinu kategoriju (broj neusklađenih uzoraka u okviru kategorije) tada je najviša neusklađenost bila u kategoriji "Škrobno korijenje i gomolji" (10,81 posto), "Alkoholna pića" (8,39 posto) i "Med i ostali pčelinji proizvodi" (4,38 posto).

Na mikrobiološke parametre ukupno je prošle godine ispitivano 32.853 uzoraka hrane. Od analiziranih uzoraka, u svrhu službene kontrole uzorkovano je 7.448 uzoraka, a u ostale svrhe 25.405 uzoraka.

Od ukupnog broja analiziranih uzoraka, 517 uzoraka (1,57 posto) nije bilo u skladu sa važećim propisima.

Najveći broj uzoraka koji nije u skladu sa važećim propisima je bio iz kategorije "Meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači", "Složena jela i gotova jela" i "Tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi".

Kada je u pitanju vrsta mikroorganizama, najviša prevalenca (odnos između broja uzetih uzoraka i uzoraka koji nisu u skladu sa važećim propisima) je bila kod prisustva ostalih mikroorganizama (7,7 posto), te Escherichia coli (2,9 posto), enterobakterije (1,8 posto) u sklopu kriterija higijene procesa.