Nakon pandemije izazvane koronavirusom, kada su zemlje bile zatvorene i nije se moglo nigdje, ljudi su se zaželjeli putovanja, pa je 2022, prema riječima turističkih radnika, bila rekordna i u našoj zemlji po broju prodanih aranžmana.

Kao posljedica pandemije, stigla je inflacija, što je drastično povećalo i cijene putovanja i usluga.

Sedam dana 5.000 KM

Ahmed Nakić, turistički radnik u agenciji Relax Tours, kaže kako se pad broja prodanih aranžmana naročito bilježi na području Jadrana - hrvatskoj i crnogorskoj obali - koji nije ni blizu prošlogodišnjem.

No to nije sve, smanjeni su i odlasci u Tursku, koja je također, prema riječima Nakića, ove godine značajno povećala cijene turističke usluge za oko 30 posto.

Kaže kako je slična situacija, ako ne i ista i u drugim turističkim agencijama, jer je takvo stanje na tržištu.

- Potražnja na Jadranu pala je za više od 20, a u Turskoj za 15 posto. Ljudi su ove godine dosta oprezni u odnosi na prošlu koja je bila premija i za turističke organizacije i za hotelijere kada su se, nakon korone, zemlje otvorile, moglo se bez problema putovati gdje god ste htjeli, a cijene su bile daleko pristupačnije od trenutnih - ističe Nakić.

Kada se uzmu u obzir svi faktori, cijene turističkih aranžmana u 2023. povećane su za 30 posto.

Na pitanje, koliko bi u ovom trenutku četveročlana porodica iz BiH trebala izdvojiti za sedam dana u Turskoj, Nakić odgovara kako je to u varijanti all inclusive oko 5.000 KM.

Ništa manja, dodaje, ne biste platili ni na Jadranu, gdje ćete u nekom solidnom hotelu, s doručkom ili polupansionom, te troškovima puta platiti gotovo istu cifru.

S druge strane, prosječna plaća u Federaciji BiH je 1.277 KM, pa se postavlja pitanje - koliko je onih koji sebi i svojoj porodici mogu priuštiti sedmodnevni odmor od 5.000 KM?

- Malo je takvih, ali ljudi često uzimaju i kredit kako bi otišli na nezaboravno ljetovanje - navodi Nakić.

Kako bi pomogla građanima, prevashodno onima slabije platežne moći, Vlada FBiH prošle godine osigurala je sredstva za turističke vaučere, u vrijednosti od 200 KM, koji su značajno doprinijeli povećanju putovanja domaćih turista, ali i potrošnje u turističko-ugostiteljskom sektoru.

 - To je prošle godine mnogima itekako dobro došlo i ljudi su iskoristili vaučere na najbolji način. Bio je to odličan potez, šteta što ih ove godine nema jer nakon prošle godine možemo vidjeti da se naši ljudi u sve većem broju odlučuju odmore provesti u BiH, upoznati prirodne ljepote i kulturno-historijska nasljeđa zemlje jer zaista imamo šta ponuditi - kaže Nakić.  

No uprkos ogromnom interesovanju i ove godine, Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čijem je čelu bila Edita Đapo, nije predvidilo novac za vaučere u 2023.

- Radovala sam se da će nadležni i ove godine, nama koji sebi ne možemo priuštiti skupa putovanja izvan BiH, osigurati turističke vaučere. Ali radovanje je kratko trajalo. Naši ministri imaju novca za skupa auta, mobitele, putovanja..., a ne mogu izdvojiti pristojnu sumu za pomognu građane da obiđu svoju zemlju. To bi meni i mojoj djeci puno značilo - kaže Sadeta B. iz Sarajeva, samohrana majka dvoje djece.

U 2024. vaučeri u većem iznosu

Nova ministrica Nasiha Pozder, koja je naslijedila plan i program rada Federalnog ministarstva okoliša i turizma od Edite Đapo, kaže "kako je jednako nezadovoljna i nesretna kao i brojni građani činjenicom da za ovu godinu nisu osigurana sredstva za vaučere".

Nasiha Pozder

- Neću reći da su to bila neka značajna sredstva, koja je prošle godine Vlada FBiH odvojila za program turističkih vaučera, ali je i to u nekim trenucima bilo značajno. Također, vaučeri su, ne samo za građane, nego i Ministarstvo, bili važni zato što je kroz taj program pokrenut i proces digitalizacije Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Dvostruka je važnost bila - pojašnjaca Pozder.

Kaže kako će sasvim sigurno u budžetu za narednu 2024. planirati i vaučere, koji će, dodaje, biti u većem iznosu od prošlogodišnjih 200 KM.

- Naravno da sve ne zavisi od mene, nego od toga kakav ćemo budžet imati za narednu godinu i kakav će biti trend. O tome ćemo razgovarati na Vladi, ali ono što je u mojoj nadležnosti ići će u pravcu toga da se vaučeri ponove. Prošle godine bilo je primjedbi građana i hotelijera, primjera radi da ste prvo morali rezervisati smještaj u hotelu, pa tek onda aplicirati za vaučer. Znamo da ne idu svi u hotele, oni koji su i najugroženiji, neće se odlučiti za takvu vrstu turizma. Hotelijeri bi, s druge strane, bili najsretniji da svi ljetujemo kod njih. Tu sam dva mjeseca, analiziramo učinke vaučera i primjedbe svih instanci, potrudit ćemo se da dogodine napravimo bolji program - kazala je Pozder.