Tužilaštvo BiH predmete ratnih zločina procesuira veoma sporo, uprkos resursima koji su mu trenutno na raspolaganju. Ako nastavi rješavati predmete ovom brzinom, Tužilaštvu BiH će trebati skoro deset godina da okonča predmete ratnih zločina koje trenutno ima, upozorio je danas u Sarajevu Bruce Berton, šef Misije OSCE-a u BiH na prezentaciji izvještaja: "Upravljanje predmetima ratnih zločina u postupku pred Tužilaštvom BiH".

Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU-a u BiH je kazao da Evropska unija planira nastaviti finansijsku podršku pravosuđu sa 1,4 miliona eura, ali uvjet za to je blagovremeni prenos predmeta manje složenosti sa državnog nivoa, na entitetski, i na Brčko distrikt.

{$galerijaFotografija}

- Krajnji cilj ovog izvještaja je da se osigura postizanje pravde za žrtve zločina. Stopa osuđujućih presuda u predmetima ratnih zločina na Sudu BiH opada alarmantnom brzinom, potičući zabrinutost u vezi sa kvalitetom istraga i optužnica koje podiže Tužilaštvo BiH. Zatim, Tužilaštvo BiH ne usmjerava svoje vrijeme i resurse isključivo na istrage i krivično gonjenje najsloženijih predmeta ratnih zločina. To je u suprotnosti sa ulogom Tužilaštva BiH u skladu sa Državnom strategijom za rad na predmetima zločina i takva praksa predstavlja rasipanje vrijednih resursa - naglašava Berton.

Dodaje kako izvještaj pokazuje da Tužilaštvo BiH predmete ratnih zločina procesuira veoma sporim tempom, uprkos resursima koji su mu trenutno na raspolaganju.

- Ako nastavi rješavati predmete ovom brzinom, Tužilaštvu BiH će trebati skoro deset godina da okonča predmete ratnih zločina koje trenutno ima. Pozivamo sve nadležne institucije, prije svega Visoko sudsko i Tužilačko vijeće BiH, Tužilaštvo BiH i Sud BiH da pažljivo razmotre ovaj izvještaj, kao i posljedice koje aktuelna praksa u procesuiranju predmeta ratnih zločina ima po žrtve zločina, ali i po nasljeđe koje će ostati iza pravosuđa BiH. Što je najvažnije, da bez odlagaja realiziraju preporuke sadržane u izvještaju u cilju unapređenja procesuiranja predmeta ratnih zločina - rekao je Barton.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH, Lars Gunnar Wigemark je kazao kako nalazi iz samog izvještaja dovoljno govore sami za sebe. Iz neke pozitivne strane, bilježimo smanjenje zaostataka najsloženijih predmeta ratnih zločina za gotovo 60 posto i onih manje složenih predmneta za oko 75 posto u posljednjoj deceniji, od neke 2008. godine. Evropska unija je uložila puno i vremena i novca u ovu aktivnost, to je dio naše ukupne podrše pravosuđu. Ali danas govorimo o predmetima ratnih zločina i za sammo procesuiranje tih predmeta uložili smo više od 14 miliona eura u Bosni i Hercegovini. Jedna od stvari koja nas zabrinjava je niska stopa osuđujućih presuda pravosuđa na državnom nivou u odnosu na entitetske. To svakako nije dobro. Vrijeme istječe - rekao je Wigemark.

On se dotakao i neusvajanja revidirane Nacionalne strategije u predmetima za ratne zločine.

- Evo više pd godinu dana Strategija čeka pred Vijećem ministara BiH. Za donošenje nije potrebna parlamentarna procedura, postoji mogućnost da se strategija usvoji u Vijeću ministara u sazivu kakav jeste. Nema razloga da se dalje čeka s ovim. Mislim da ljudi u ovoj zemlji 24 godine, ako ne i više čekaju ostvarivanje pravde, vjerujem da je ovo odgovornost svih političkih subjekata. Ovo je jedan od primjera koji utječe na dodatna kašnjenja i odugovlačenja u procesuiranju predmeta ratnih zločina - rekao je Wigemark i dodao:

- Evropska unija planira nastaviti finansijsku podršku pravosuđu, govorimo o 1,4 miliona eura, ali uvjet za to je blagovremeni prenos predmeta manje složenosti sa državnog nivoa, na entitetski, i na Brčko distrikt. Bosna i Hercegovina jeste u jednoj novoj fazi, podnijeli ste aplikaciju za članstvo. Vas će se ocjenjivati po oblastima, po istim standardima kao i zemlje članice Evripske unije. Ako pravosuđe ne bude djelotvorno u svom radu, samim tim neće biti napretka na evropskom putu. Dakle, ovo negativno utječe na evropske integracije - poručio je Wigemark.

Na novinarska pitanja da prokomentiraju posljednja dešavanja u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, s fokusom na aferu sa Milanom Tegeltijom, Berton je kazao da ne bi komentirao ta dešavanja.

- Ne bismo komentirali ništa u vezi sa Tegeltijom. Naša zapažanja, primjedbe se odnose na probleme uočene u sistemu. Dakle, mi ne bismo željeli komentirati VSTV. Moglo je poduzeti korake, ali je odlučilo da to ne uradi. To nije u skladu sa zakonom o VSTV. Ukoliko neko misli da jeste, očigledni je da nam treba novi zakon, jer ne možemo nastaviti sa praksom nekažnavanja. Vi svi imate iznimno strpljenje, lideri ne odgovaraju uvijek za svoje postupke - rekao je Berton.

Tokom 2018. godine pravosuđe u BiH je okončalo tek 50 postupaka protiv 82 osobe optužene za ratne zločine. Od 2004. godine, kada je Misija počela pratiti procesuiranje ratnih zločina u BiH, ukupno su završena 523 postupka sa 779 optuženih. Međutim, prema saznanjima Misije, krajem 2018. godine bilo je 692 neriješena predmeta sa 5.052 potencijalno osumnjičene osobe.