open-navfaktor-logo
search
Sarajevo
Na Baščaršiji sve manje zanata i zanatlija: Ostali samo nazivi ulica
Na Baščaršiji u Sarajevu sve je manje zanata i zanatlija, a zbog gotovo nikakve zainteresiranosti kupaca prijeti im potpuni nestanak, istakao je za Faktor Mehmed Kalajdžisalihović, predsjednik Udruženja starih zanata Kantona Sarajevo.
19.07.2023. u 08:23
get url
text

Kao što je poznato užara, abadžija, halača više nema i zapravo od mnogih zanata danas su ostale samo ulice kao svjedoci da su nekada postojali, a tu i tamo, ponegdje se još čuju uglavnom kazandžije i kujundžije dok kuckaju džezve, table, obrađuju bakar ili metal…

Iako je Baščaršija dugo bila najreprezentativniji dio bh. prijestolnice gdje se duboko osjećao duh tradicije, u godinama koje dolaze, to bi moglo skroz iščeznuti, upozorava Kalajdžisalihović.

- Kako ćete imati zanatliju ako ga nemate gdje naučiti? A recite mi ko to želi da ode na zanat jer dućan traži slugu, neće gazdu, a danas svi hoće da su gazde – ističe Kalajdžisalihović.

Dodaje da je zanatstvo devalvirano, da se ne cijeni ručni rad.

- Danas je sve prešlo na trgovinu, ja to drukčije ne mogu nazvati nego legalizovani šverc: kupi, prodaj, doradi. Ne može to biti zanatstvo – naglašava Kalajdžisalihović.

Udruženje starih zanata Kantona Sarajevo na čijem je čelu broji 180 članova, ali, kako kaže, "za jedan grad od 400.000 stanovnika, to je nula".

A zanati predstavljaju jedan dio turističke ponude Kantona Sarajevo, BiH, kako god hoćete okrenite, to je tako. Jer zanati predstavljaju jednu kulturu, kad stranac dođe da pogleda šta ima kod nas od stoljetne tradicije. Istina je ta da ni stranci više ne dolaze, a iako dođu, Sarajevo je prolazna destinacija, da se odmore od puta i nastave dalje. A da neko potroši neku paru, toga nema. Prema tome o zanatu ne vrijedi govoriti jer sistem je uradio svoje. Sve se govori zaštita, stimulacija, podsticaj, a ništa od toga. I ponavljam, dućan hoće slugu, neće gazdu. Gazda je sluga koji mora biti od sedam ujutro do sedam uvečer, a ako neko nešto kupi dobro i jeste. A danas su ljudi naučili malo komfornije da žive, a manje da imaju – naglašava Kalajdžisalihović.

Kad prođete Baščaršijom, još imamo ulice: Abadžiluk, Aščiluk, Bravadžiluk, Čizmedžiluk, Ćurčiluk, Halače, Mudželite, Kazandžiluk, Kujundžiluk, Sarače… Udruženja zanatlija Kantona Sarajevo objavilo je spisak starih zanata i šta koji predstavlja.

Degirmendžija – mlinar

Ekmedžija – pekar

Aščija – kuhar

Kasapin – mesar

Bostandžija – povrtlar, piljar

Buregdžija – proizvođač bureka, pita

Halvedžija – proizvođač halve

Ćevabdžija – proizvođač ćevapa i jela sa roštilja

Simidžija – simit, vrsta slatkog peciva

Buzadžija – buza = boza

Tahmiščija – pržilac i tucač kafe

Kahvedžija – pravljenje kahve

Duhandžija – proizvođač duhana

Luledžija – izrada lula

Čibugdžija – izrada čibuka

Džamdžija – staklar

Mumdžija – svjećar, voskar; mum = svijeća

Safundžija – sapunar

Bardaklija – lončar

Grnčar – glineno posuđe

Buradžija – bačvar

Bičakčija – nožar

Kazandžija – bakreno posuđe

Demirlija – kovač

Tenečedžija – fenjeri, oluci limar

Gvožđar – izrada raznih predmeta od željeza

Bravadžija – bravar

Zildžija – izrada predmeta od tuča i mjedi kao što su kantari, zvona, čiraci

Tufegdžija – puškar

Ćumurdžija – ugljar

Kujundžija – zlatar

Filigran – kujundžija izrada srebrenog nakita

Sajdžija – urar

Dževahirdžija – draguljar

Mudželit – knjigovezac

Terzija – izradjuje svečana odijela, vjenčanice krojač

Abadžija – izrada narodnih nošnji suknar

Ćurčija – prerada lisičje, zečje, ovčije, vučje i kuneće kože, šivanje gunjeva krznar

Čohadžija – izrada čohe

Kudjeljar – izrada kudelje

Kazaz – izrada pozamanterije tekstilni ukrasi, konci, dugmad, gajtanar

Arakijadžija – izrada fesova, kapa kapar

Tabak – štavilac kože

Kundurdžija – izrada kožne obuće obućar

Terlukčija – izrada svečanih papuča

Nanuldžija – izrada drvenih papuča

Čizmedžija – čizmar

Jorgandžija – izrada jorgana

Koltukčija – izrada jastuka, mindera, itd.

Mutabdžija – izrada raznih predmeta od kostrijeti, vreća za žito – mutap

Ćebedžija – pravi ćebad

Halač – pucar vune

Bojadžija – bojadisar

Češljar – pravljenje češljeva

Berberin – ne samo da je obavljao posao danasnjeg brijača, nego i narodnog ljekara travara

Dunđer – građevinar, za gradnju kuća pripremali drvenu građu

Nakaš – moler

Kalturčija – tapetar

Sujoldžija – vodoinstalater

Dogramadžija – stolar, drvodjelja

Bunardžija – kopač bunara

Ćeremidžija – izrada ćeremita (ćeremide)

Ćerpidžija – izrada ćerpića

Taščija – klesar

Nedžar – zidar

Sarač – sedlar, izrada konjske opreme preteča tašnara

Samardžija -izrada samara

Nalbant – potkivač

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.