Poslodavci tvrde da se broj lažnih dijagnoza povećava, te ističu da ima i bizarnih slučajeva poput muškarca iz Skender Vakufa koji bolovanje pravda doznakom na kojoj je naznačeno da čuva trudnoću.

S takvom malverzacijom susreo se direktor i vlasnik jedne firme Radenko Bubić koji ističe da je u njegovoj firmi svakog mjeseca prošle godine na bolovanju bilo između 180 i 200 zaposlenih, piše Srpskainfo.

- Malo ko ide na bolovanje jer je bolestan. Ima radnika koji na posao ne dolaze i po četiri godine, dok istovremeno odlaze u inostranstvo da rade. Imamo ta saznanja, ali nemamo zvaničan dokaz, jer ne možemo tražiti od graničara podatak da li je on prelazio granicu. I sad nekom ko je godinama na bolovanju moram za 200 maraka povećati platu, to nema nikakve logike. Mi imamo slučaj gdje je muškarac na bolovanju jer, kako piše na doznaci, čuva trudnoću. Kažu, doktor pogriješio. Ne može pogriješiti. Da ne pominjem slučajeve da na posao ne dolaze zato što su večer prije u kafani prepili – rekao je Bubić.

Dodaje da je bilo slučajeva i da zbog svadbe svi članovi i jedne i druge porodice koji rade u ovoj firmi otvore bolovanje.

- Može se tolerisati procenat od osam posto ukupnog broja radnika na bolovanju u odnosu na broj zaposlenih, dok je deset posto već alarmantno. Međutim, kod nas je sada čak 15 posto zaposlenih na bolovanju – kazao je Bubić, te ustvrdio da većina poslodavaca zbog komplicirane procedure i nepovjerenja u sistem kontrole ne poseže za dokazivanjem lažnih bolovanja.

Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić istakao je za Glas Srpske da je u protekle dvije godine evidentan rast broja zloupotreba vezanih za korištenje bolovanja zbog čega je potrebno pojačati aktivnosti svih, prije svega Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a uz saradnju sa poslodavcima. Dodao je da i poslodavci trebaju iskoristiti mogućnost da u saradnji s određenim komisijama istraže svaku potencijalnu zloupotrebu bolovanja.

S druge strane, predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mišić ističe da 0,02 posto radnika koji su navodno zloupotrijebili bolovanje trenutno predstavljaju najveći problem poslodavcima, koji pak šute o činjenici da je svakom trećem radniku uskraćeno jedno od elementarnih prava iz Zakona o radu, a svakom drugom pravo na zaštitu zdravlja na radu. 

- Nijedan radnik sam sebe ne pregleda i ne upućuje na bolovanje. Radnici nerado idu na bolovanje jer im ionako male plaće budu smanjene za 30 posto, a bilo je i onih koji na posao dolaze uprkos bolesti jer ne mogu preživjeti i kupiti lijekove koje moraju da piju – istakla je Mišić.

VEZANI TEKST - Poslodavci u FBiH sve češće traže kontrolu bolovanja

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a, tokom prošle godine je vanrednu ocjenu bolovanja zatražilo 90 poslodavaca za 114 radnika, od kojih je 63 vraćeno na posao. Godinu ranije ovaj postupak pokrenulo je njih 52 za 57 radnika, od kojih je 29 vraćeno na posao.

I u FBiH, prema podacima objavljenih prošle godine, poslodavci sve češće traže kontrolu bolovanja svojih zaposlenika. Kako je istaknuto, lažna bolovanja uglavnom traju kraće i obično se otvaraju zbog prehlade, povišene tjelesne temperature, glavobolje, probavnih tegoba i slično.

Samo u Kantonu Sarajevo je u prva četiri mjeseca 2023. godine obavljeno 110 ciljanih kontrola bolovanja. Od tog broja u 4,3 posto kontroliranih slučajeva utvrđeno je da bolovanja nisu vođena u skladu sa Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti.