VEZANI TEKST - Više od 400 mrtvih se prijavilo za glasanje na Lokalnim izborima, tužilaštva se oglušila na sve prijave

Indikativno je da je Kovačević ovo rješenje donio ekspresno i djelujući  po službenoj dužnosti, a da uopće nije reagirao u julu, kada su 18. tog mjeseca pa sve do 17. augusta na istoj web stranici CIK-a bili objavljeni privremeni birački spiskovi za glasanje u BiH koji su sadržavali identične podatke kao i oni koje je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH tražio da se sada uklone. 

Ti podaci, na oba spiska, bili su ime i prezime birača, godina rođenja i država iz koje glasaju. Nije uopće objavljen jedinstveni matični broj građana/birača, odnosno lični podaci.

U skladu sa Izbornim zakonom BiH, svim političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima na njihov zahtjev dostavljaju se izvodi iz Centralnog biračkog spiska.

U praksi to znači 30.809 kandidata, 333 nezavisna kandidata, 129 stranaka, 72 koalicije, devet lista nezavisnih kandidata i 71 lista za nacionalne manjine mogu dobiti i javno objaviti izvode iz Centralnog biračkog spiska.

Također, izvode iz Centralnog biračkog spiska objavljene na stranici izbori.ba, od 18. jula do 17. augusta, u skladu sa Izbornim zakonom, CIK je dostavio svim općinskim i gradskim izbornim komisijama, koje ih objavljuju na svojim web stranicama, ili pak na 5.600 biračkih mjesta koliko ih je u Bosni i Hercegovini.

I kakva je sada razlika između tih spiskova i ovih sada koji su za Kovačevića sporni, te je naredio njihovo uklanjanje?

S jedne strane, razlike nema jer su i na jednom i na drugom spisku objavljeni identični opći (ne lični) podaci birača. S druge strane, što je ključno u ovoj priči jeste da je nakon što je CIK u cilju sprečavanja zloupotreba sa prijavama za glasanje van BiH, objavljivanjem spiska sa imenima više od 100.000 bh. državljana doveo do toga da su otkrivene brojne zloupotrebe i krađe identiteta. A u protekli mjesec svjedoci smo da je najveći broj krađa identiteta i lažnih prijava koji idu u prilog SNSD-u.

VEZANI TEKST - Podržava li CIK etničko čišćenje: Na spisku za glasanje putem pošte nema protjeranih Srebreničana

Kako su u martu ove godine izgubili apsolutnu kontrolu koju su imali nad CIK-om (ostali bez članova Komisije), SNSD i Milorad Dodik, a uz njega i HDZBiH i Dragan Čović pribjegli su novoj metodi. Zloupotreba biračkih spiskova, a za prikrivanje angažirali su direktora Kovačevića, kojem je istekao mandat.

Kovačević, kadar SDS-a, ovog je puta odlučio u borbi za novi direktorski mandat prikloniti se SNSD-u jer za protivkandidate ima, kako nezvanično saznajemo, bivšeg člana CIK-a Branka Petrića i nekadašnjeg savjetnika u Predsjedništvu BiH, danas glavnog pravobranioca RS-a Slobodana Radulja.

Petar Kovačević je, podsjetimo, u februaru ove godine prisustvovao "svesrpskom saboru" koji je Dodik organizovao u Istočnom Sarajevu, i zbog toga su ga kritizirali predstavnici međunarodne zajednice.

Ovo je prvi put da je CIK objavio izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, što je izazvalo vidnu nervozu Čovića i Dodika, s obzirom na to da javnost ovoga puta ima uvid u brojne malverzacije.

Izborni zakon BiH jasno je definisao da je obaveza CIK-a da objavi podatke iz Centralnog biračkog spiska, te da njihov sadržaj stavi na uvid javnosti.

U Poglavlju 3. Izbornog zakona stoji:

- Centralni birački spisak i izvod iz Centralnog biračkog spiska su javni. Pravo uvida u Centralni birački spisak ostvaruje se u skladu sa ovim Zakonom.

- Zakon je jasan i ne dozvoljava slobodu CIK-u da ne stavlja na uvid javnosti izvode iz Centralnog biračkog spiska jer je to imperativna norma. Rješenje Agencije, najblaže rečeno je nezakonito, i CIK će se obratiti sudu i tražiti zaštitu svojih zakonom propisanih i regulisanih prava – navodi Faktorov izvor iz CIK-a.

VEZANI TEKST - Sprema se prevara: Podaci Bošnjaka korišteni za registraciju lažnih glasača poštom iz Srbije

Prilikom izrade i objavljivanja Centralnog biračkog spiska, koji je Agencija naredila CIK-u da ga ukloni, vođeno je računa o principima zaštite ličnih podataka, a u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.

Nakon što je CIK prvi put javno objavio spisak birača koji su registrovani za ovaj vid glasanja, brojni građani otkrili su da su njihovi podaci zloupotrijebljeni, na način da su bez njihovog znanja registrovani za glasanje iz inostranstva, a spisak je pomogao i medijima da otkriju brojne slučajeve masovnih zloupotreba.

Iz Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) ističu da podatak CIK-a o više od 3.500 zaprimljenih žalbi u prvim danima nakon objave spiska jasno pokazuje da se radi o masovnoj pojavi sa namjerom manipulisanja izbornim procesom, pa zbog toga Agencija mora ispitati ove slučajeve i osigurati mehanizme provjere i otkrivanja krađe identiteta.

- Po prijavama koje je TIBIH do sada zaprimio putem Centra za pružanje besplatne pravne pomoći, može se zaključiti da se lični podaci građana najčešće zloupotrebaljavaju upravo u izbornom procesu i to od strane fizičkih lica, koja su u proteklom periodu prikupljala podatke od građana dovodeći ih u zabludu u vezi sa stvarnom svrhom njihove obrade – naveli su iz TIBiH.