- Za razliku od susjednih zemalja poput Hrvatske i Slovenije, koje značajno ulaze u promociju čitanja, ovdje za takvo nešto ne postoji plan, nego se realizira povremeno, i na tome rade uglavnom biblioteke, iako je, po mom mišljenju, to zadaća i obrazovnih ustanova. S knjigom se ovdje druži svega 30 posto građana koji čitaju u prosjeku deset knjiga godišnje, a naravno, postoje i strastveni zaljubljenici knjige, zatim znanstveni radnici i istraživači čiji je prosjek mnogo veći - kazala je Nina Bunjevac Salkić iz Društva bibliotekara FBiH.

Naglasila je kako djeca čitaju onoliko koliko ih u obitelji, vrtiću ili školi potiču na to da zavole knjigu.

- U bibliotekama nastojimo kreirati ugodnu atmosferu za mališane, te kroz igru, radionice, gostovanje autora za djecu i druge kreativne programe učiniti knjigu i čitanje privlačnim, ali samo po sebi to nije dovoljno i uvijek je otvoren poziv roditeljima i zajednici u cjelini da nam se pridružen u našim nastojanjima. Djeca, prema našim anketama, ali i prema izvještajima iz dječjih odjeljenja, vole sami birati naslove, prateći noviju književnost za djecu i prilično se negativno odnose prema dijelu lektirskog programa. Više će ih okupirati svijet fantastične, uzbudljive, njime prilagođene horor priče, vole enciklopedijska izdanja za djecu kroz koja se upoznaju s oblastima koje ih zanimaju. Sve u svemu, s malo strpljenja, oni postaju "knjiški" znalci i svoju radoznalost zadovoljavaju traganjem kroz police biblioteka - kazala je Bunjevac Salkić.

Ističe kako je čitanje temelj izgradnje društva znanja.

- Ako znamo da iz čitanja proizlazi sva naša znanja, onda je jednostavno zaključiti da je čitanje temelj izgradnje društva znanja. Ne težiti takvom društvu nas unaprijed osuđuje na zaostajanje i to ne samo u kulturi, nego u svim segmentima rada i djelovanja. O kakvom cjeloživotnom učenju, o kakvom osobnom i kolektivnom razvoju govorimo ako ne poznajemo knjigu, ako ne umijemo funkcionalno čitati? Promicanje čitanja je posao zajednice i bez odluke države da kontinuirano provodi kampanje koje potiču čitanje, a ako se u aktivnosti ne uključe obrazovne ustanove, mediji i sve druge društvene strukture, same biblioteke, koje inače nemaju veliku podršku na bilo kojem nivou, neće moći popraviti ovo stanje - kazala je Bunjevac Salkić.

Problemi koji stoje pred Društvom bibliotekara FBiH su, kako kaže, dvojaki.

- Ustrojstvo BiH ove je temeljne (tako kaže zakonska regulativa) ustanove kulture dovelo u težak položaj - entitetske i županijske podjele, različiti načini financiranja, bez državnog resornog ministarstva s jedne strane, i opća letargija u društvu, neprepoznavanje resursa koje nude biblioteke u lokalnim zajednicama. (dakako, uz časne izuzetke), dotle da i obrazovne institucije ne razumiju značaj biblioteke u svome radu, s druge strane - sve to dovodi bibliotečku profesiju u nezavidan položaj. Ali mi bibliotekari nećemo odustati od toga da društvu ponudimo najviše i najbolje što možemo, nećemo odustati od toga da rastemo i već sada svi više kolega su i informacijski stručnjaci i spremni smo se suočiti sa svim izazovima uključujući i onu koju donose noviteti poput umjetne inteligencije. Nastojimo biti vidljivi i prepoznatljivi u društvu u kojem djelujemo i vjerujemo da će i društvo, ako hoće naprijed, morati u bibliotekarima tražiti adekvatne sugovornike - navela je Bunjevac Salkić.

S druge strane, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku (NUB) Bosne i Hercegovine najviše koriste znanstveni istraživači i studenti, preko 80 posto, dok u preostalih 20 posto spadaju učenici, umirovljenici i dugogodišnji zaljubljenici knjige i čitanja ili takoreći obični građani, kazala je za Fenu voditeljica sektora Usluživanje korisnika NUB-a BiH Adelaida Grabovica.

Prema statističkim podacima, u ovoj biblioteci najviše se koristi stručna literatura i to prema literaturi iz društvenih, primijenjenih znanosti i filozofije i psihologije, a odmah iza stručne literature slijede periodične publikacije, novine i časopisi.

Ova biblioteka u svom fondu čuva najkompletniji fond stare i tekuće periodike od pojave prvih bh. časopisa i novina do danas, od iznimnog značaja za znanstvene istraživače. Na kraju, u dosta manjem procentualnom omjeru spada takozvana lijepa književnost, u koju se ubraja beletristika, poezija, dječje knjige i lektire i slično.

- Što se tiče utjecaja suvremenih informacijskih tehnologija i društvenih mreža na kulturu čitanja, rekla bih da ona značajno ne utječe na korisnike biblioteke i čitanja. Ovakvo pitanje, prije svega, zahtijeva određena pojašnjenja. Suvremene informacijske tehnologije i društvene mreže mogu pozitivno i negativno utjecati na kulturu čitanja. Svjesni smo brzog razvoja informacijskih tehnologija, njihov razvoj je neupitan i nezaustavljiv. U ovakvom digitalnom okruženju čitatelj se susreće s bezbroj informacija koje mogu, ali i ne moraju biti točne. Dakle, čitatelj mora biti informacijski pismen da bi prepoznao relevantnu informaciju - kazala je Grabovica.

Dodaje da informacijske tehnologije svojim alatima svakako mogu olakšati čitanje kroz brži i lakši pristup čitanju, ali nikako negativno utjecati na njega.

- Alatima kao što je digitalizacija fonda, ponuda pristupa znanstvenim bazama podataka, online kataloga, ne da se pozitivno utječe na kulturu čitanja, nego svojim alatima i mogućnostima, informacijske tehnologije u bibliotekama dovode nove generacije kojima je to puno bliže i prisnije. Da, nove generacije čitatelja koriste se novim informacijskim tehnologijama, ali ne zaboravimo da je svaki izvor takve informacije pisana riječ, koja je nekim načinom prenesena u drugi oblik. Dakle, biblioteke moraju pratiti ovaj razvoj i svojim korisnicima ponuditi digitalizirani fond, znanstvene baze podataka i online katalog, što NUB BiH svojim korisnicima i pruža - kazala je Grabovica.

Po njenom mišljenju, čitanje u BiH je na zadovoljavajućem nivou.

- Ljudi koriste biblioteke i njihove fondove, fizički ili putem informacijskih tehnologija, izbor je na njima - navodi Grabovica.