U okviru programa su tradicionalno dodijeljena priznanja za poseban doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke. 

Dobitnici priznanja ove godine su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović, Ministarstvo vakufa Države Katar (Ambasada Države Katar u BiH), Fehim Škaljić, akademik Enes Karić, prof. dr. Ahmet Alibašić, dr. Lejla Gazić, Ahmed Mešić i Dragan Golubović.

Tokom obraćanja Kavazović je podsjetio da su tokom prošle godine obilježene brojne tridesetogodišnjice zavoda, ustanova i džemata, nastalih u vihoru rata, u vremenu brutalnog atakovanja "ne samo na našu vjeru i kulturu, već i na fizičko postojanje."

- Bili smo i bit ćemo ponosni na to što smo tada osnovali, naročito s obzirom na uvjete u kojima se to događalo. Danas, pak, obilježavamo jednu mnogo veću godišnjicu, 487. od osnivanja Gazi Husrev-begove biblioteke, u čijem savremenom zdanju se upravo nalazimo. U sklopu toga obilježavamo i desetu godišnjicu useljenja Biblioteke u ovu novu zgradu, koju smo na dar dobili od prijateljske nam zemlje, Države Katar. Molim Uzvišenog Allaha da tu zemlju za ovaj hajr, ali i za brojna druga dobročinstva svuda po svijetu, nagradi svojom nagradom i na nju spusti svoje blagoslove - kazao je.

Centralni dio bosanskohercegovačke memorije

Uz napomenu da Gazi Husrev-begova biblioteka predstavlja "centralni dio naše bosanskohercegovačke memorije, našeg pamćenja i naših kulturnih, naučnih i umjetničkih ostvarenja, pa i našeg bitisanja", reisu-l-ulema je posebno značajnim ocijenio ljudski faktor ove biblioteke.

- Biblioteke osnivaju ljudi i ljudi brinu o njima, doprinose njihovom razvoju i afirmaciji, ili propadanju i marginalizaciji. Tako je i s ovom bibliotekom: osnovao ju je Allahov rob, dobri i pobožni čovjek Gazi Husrev-beg, a brojni drugi su kroz desetljeća i stoljeća brinuli o njoj kao o velikom emanetu, čuvali je i unapređivali. Tako je bilo sve do ovog našeg vremena, a tako je i u ovom vremenu. Dragi Bog, mahom preko pojedinaca, čitave narode ponekad uzdigne i obaspe velikim dobrom, a druge - opet preko pojedinaca - unizi i izloži velikom zlu. Sličan princip važi i za organizacione jedinice, zavode, centre, firme i slično. Zato je od suštinske važnosti da pravilno rasporedimo kadrove s kojim raspolažemo, da napravimo pravi odabir. Jer kompetentni i posvećeni kadrovi unose novu energiju i inovacije, i vuku prema gore, a nekompetentni i neposvećeni svemu oduzimaju energiju i smanjuju aktivnost, i vuku prema dolje - kazao je reisu-l-ulema.

FOTO: AA

Ocijenio je da je ova generacija po pitanju rada i djelovanja Islamske zajednice učinila mnogo dobrih stvari, koje polučuju velike rezultate.

- Imala je viziju i plan, i ulagala napore da to i ostvari, shodno kur'anskoj preporuci. Svima nam je, naime, poznata kur'anska preporuka da se ima petnaestogodišnji plan rada. U suri Jusuf govori se o sedam debelih i sedam mršavih krava, tj. o sedam rodnih i sedam sušnih godina, i o petnaestoj godini u kojoj treba posijati novo sjeme. Uz to, u istoj suri Jakub, a.s., svojim sinovima savjetuje da tamo gdje se ubiru plodovi ne ulaze na jedna vrata, već na vrata različita – kako bi postigli veću dobit. To nam je jasna poruka i čini se da smo je razumjeli i usvojili: nismo se zadovoljili izražavanjem kroz samo jedan vid, već smo se htjeli izraziti kroz vidove mnoge i tako postići više. Kadrovi koje smo birali i postavljali na rukovodeća mjesta bili su odgovarajući, svjesni toga; imali su razvijenu svijest i viziju, plan rada, i posvećeno radili na realizaciji te vizije. Rezultati su, možemo to kazati mirne duše, impresivni“, istakao je reisul-ulema Kavazović.

Naveo je kako se spomenuti opis može primijeniti i za uposlenike Biblioteke i njene menadžere i upravne odbore, koji su poduzimali ono što su trebali poduzeti i donosili vrijedne i osmišljene odluke.

- Zahvaljujući tome, Gazi Husrev-begova biblioteka je ne samo digitalizirana, već je i sav njen fundus zaštićen od propadanja i negativnog utjecaja vanjskih faktora, te značajno obogaćen novim sadržajima, čime je uvećana njena korisnost. Svima njima želim odati priznanje i za njih Allahu uputiti dovu, među njima i za aktuelnu postavu čiji mandat ističe ove godine, na čelu s direktorom Osmanom Lavićem, te predsjednikom aktuelnog Upravnog odbora Hilmom Neimarlijom. Hvala im na onome što su uradili za ovu Biblioteku, kao i svima drugima koji su im pomagali u tome. Nadam se da će i slijedeća postava biti jednako uspješna i posvećena kao i ova dosadašnja. Gazi Husrev-begovoj biblioteci želim još puno godišnjica i puno ostvarenja. I da nikada ne izgubi svoj sjaj. Hvala vam - zaključio je reisu-l-ulema Kavazović u obraćanju povodom godišnjice Gazi Husrev-begove biblioteke. 

Deset godina od preseljenja u novu zgradu

Ovogodišnji program obilježavanja je u znaku desetogodišnjice preseljenja Gazi Husrev-begove biblioteke u novu zgradu, koja je otvorena 2014. godine.

FOTO: AA

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić istakao je da ova ustanova od preseljenja u novu zgradu na ovaj način redovno obilježava godišnjice svog postojanja i djelovanja.

- Nama je ova godišnjica posebno važna što je doživljavamo i kao jubilarnu desetu godišnjicu preseljenja biblioteke u novu zgradu, koja je poklon Države Katara. U novoj zgradi Gazijina biblioteka je nastojala paralelno razvijati sve segmente svog djelovanja, od biblioteškog, arhivskog, muzejskog, naučno-istaživačkog i kulturološkog, doživljavajući i pozicionirajući biblioteku kao našu malu bosansku bejtu-l-hikme - kazao je Lavić.

On je zahvalio Rijasetu Islamske zajednice u BiH i svim prijateljima i donatorima koji prepoznaju i podržavaju rad ove biblioteke.

- Gazijina biblioteka će i u narednom periodu nastojati svojim djelovanjem odgovoriti potrebama naših korisnika, ali i cijele javnosti koja od ovakve renomirane institucije očekuje da nastavi obrađivati i publikovati historijske izvore važne za historiju naroda i zemlje u kojoj djelujemo - poručio je Lavić.

FOTO: AA

Jedan od dobitnika priznanja Fehim Škaljić istakao je da je to potvrda da postoje ljudi koji već skoro pet vijekova rade na tome da znanje i knjiga imaju svoje mjesto.

- Sretan sam da sam bio u prilici u savremeno doba dati odgovarajući doprinos biblioteci da ona sada radi u savremenim uvjetima i prati trendovima u stoljeću u kojem živimo. Sa znanjem nismo mali, znanjem smo partneri i svi koji su u prilici, dužni su da čine društveno korisna djela. Priznanje ne doživljavam osobno, već kao priznanje činidbi od koristi za druge i priznanje koje poziva druge koji su u mogućnosti da urade društveno korisna djela. Na taj način ćemo opravdati svoje postojanje i doprinijeti onome što ljudima treba, a to je znanje kao element slobode, argument sigurnosti i kao faktor partnerstva - kazao je Škaljić.